Poskupljenje cestarine u Hrvatskoj
Globalne temperature potaknute klimatskim promjenama nastavljaju rasti, pokazuju dvije odvojene analize globalnih temperaturnih podataka objavljenih u srijedu. I NASA i Nacionalna administracija za oceane i atmosferu (NOAA) utvrdili su da je 2018. bila četvrta najtoplija godina u povijesti. Znanstvenici se slažu da je ovo zagrijavanje u velikoj mjeri potaknuto povećanim emisijama ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferu, nusproizvoda ljudske aktivnosti.
Gavin Schmidt, ravnatelj NASA-inog Goddard Instituta za svemirske studije, izjavio je novinarima kako se "utjecaji dugoročnog globalnog zagrijavanja već osjećaju" kroz obalne poplave, toplinske valove, intenzivne oborine i promjene ekosustava. Ove povećane temperature također pridonose dužim požarnim sezonama i ekstremnijim vremenskim prilikama.
Ovi ekstremni vremenski događaji ne samo da ozbiljno utječu na ljudske živote, nego i Sjedinjene Države koštaju milijarde dolara. Prema NASA-i i NOAA-i, u 2018. bilo je 14 “katastrofa u milijardama dolara” - događaja koji su uzrokovali najmanje milijardu dolara izravnih gubitaka. Zapravo, ove katastrofe činile su 91 milijardu dolara izravnih gubitaka. Samo zapadni šumski požari su činili 24 milijarde dolara.
Prošlogodišnja temperatura zaostaje za 2016., 2017. i 2015. Kolektivno ove protekle četiri godine predstavljaju najtoplije godine u suvremenim rekordima. Konkretno, NASA je utvrdila da su globalne temperature 2018 bile toplije za 1,5 stupnjeva celzijusa u odnosu na 1951. do 1980. godine, vremensko razdoblje koje agencija koristi kao kontrolu za te analize. U međuvremenu, NOAA je utvrdila da su 2015., 2016. i 2017. godine imali globalni temperaturni odmak od prosjeka koji je bio više od 1,8 stupnjeva iznad prosjeka iz razdoblja od 1880. do 1990. - vremenskog razdoblja koje NOAA koristi kao svoju vlastitu kontrolu.
Ove temperaturne analize uključuju mjerenja površinske temperature s tisuća meteoroloških postaja, promatranja morske površine na brodu i plutačama, kao i mjerenja temperature s antarktičkih istraživačkih postaja. Obje agencije uvjerene su u svoje rezultate, koje opisuju kao "robusne".
Deke Arndt, šef odjela za praćenje u Nacionalnim centrima za informacije o okolišu NOAA-e, izjavio je novinarima u srijedu da unatoč blagim varijacijama temperatura koje se vide godišnje, postoji jasan obrazac zagrijavanja koji je dosljedan tijekom protekla četiri desetljeća.
Arndt kaže da uzorak podsjeća na "jahanje uz pomoć pokretnih stepenica u vremenu, a zatim skakanje gore i dolje dok ste na pokretnim stepenicama." "Skakanje" u njegovoj analogiji su varijacije vođene unutarnjim procesima, kao što su pojave koje stvaraju vremenske prilike kao El Niño i La Niña. To su, ponajprije, tople i hladne faze ponavljajućeg klimatskog uzorka preko tropskog Tihog oceana, koji čine uzorak promjenjivih temperatura. Sve u svemu, ipak, pokretne stepenice i dalje rastu.
2018. započela je s epizodom La Niña preko tropskih Pacifičkih oceana, što objašnjava zašto je to bilo malo hladnije od 2017. Schmidt kaže da bi, ako biste oduzeli učinak tih epizoda, 2018. bila treća najtoplija godina, za 2017. godinu. 2019. počinje s blagim uvjetima El Niño, Schmidt predviđa da će 2019. biti toplije od 2018. godine.
Arndt također primjećuje da je jedna od novih tema 21. stoljeća da se "jutarnje temperature povećavaju brže nego poslijepodne, a vidjeli smo kako velika većina tih mjeseci to igra." On objašnjava da je ova dnevna varijacija dio ukupnog trenda zagrijavanja.
Globalno, učinci klimatskih promjena obilježili su planetu teškim anomalijama. Sjedinjene Države bile su pogođene teškom sušom i prošle godine intenzivna oborina, što je 2018. godinu najgora godina u zemlji. Jake kiše izazvale su poplave i klizanje tla diljem Havaja, dok je Azija postavila novi kontinentalni maksimum temperature za ožujak kada su temperature u Pakistanu dosegle 113,9 stupnjeva celzijusa. Australija je zabilježila treću najtopliju godinu, dok je 2018 najtoplija godina za veći dio Europe.
No, dok se to smatra anomalijama, znanstvenici kažu da se događaji uklapaju u opći trend zagrijavanja koji su vidjeli. Značajna iznimka, oni otkrivaju, je Arktik - gdje se stopa zagrijavanja događa dva do tri puta brže nego što je to u ostatku svijeta. Tamo su izgubljene milijarde tona leda, što doprinosi ukupnom porastu razine mora na planetu.
"Utjecaji tih promjena na globalno značenje doista se osjećaju na Arktiku, mnogo snažnije nego tropi", objašnjava Schmidt. "Veoma sam zabrinut zbog onoga što se tamo događa."
Klimatske promjene otkrivaju izgubljeni krajolik otoka Baffin starih 40.000 godina
Arktik se zagrijava dva do tri puta brže od ostatka planeta, a zauzvrat se glečeri u regiji smanjuju. Prema istraživanju objavljenom u petak u časopisu Nature Communications, otapanje ledenjaka na otoku Baffin otkrilo je krajolik koji je pokriven ledom u posljednjih 40.000 godina.
Elon Musk kaže da su klimatske promjene sposobne za više "uništenja od svih ratova u povijesti"
U govoru na Sveučilištu Sorbonne u Parizu u srijedu, Elon Musk iz Tesle i SpaceX-a predložio je izmjereno političko rješenje kojim bi se spriječili učinci klimatskih promjena, za koje je kazao da ima sposobnost poticanja „više raseljavanja i uništenja od svih ratova u kombinacija povijesti, "ako je dopušteno nastaviti u ...
'The Simpsons' zatvori Trumpove klimatske promjene Tweet 8 godina prije
Predsjednik Trump pokušao je razotkriti globalno zagrijavanje, ali je pogrešno shvatio činjenice na isti način na koji je Homer Simpson prije osam godina dobio pogrešno globalno zagrijavanje.