Koje su prednosti uzimanja probiotika? Studija o zdravlju gutljaja kaže da nije mnogo

Zdravlje crijeva ima trenutak. Istraživanja mikrobioma pokazuju da trilijune bakterija koje prirodno koloniziraju naše gastrointestinalne putove postoje u osjetljivoj ravnoteži koja je čvrsto povezana s našim fizičkim zdravljem. U međuvremenu, rastuća popularnost fermentiranih namirnica koje sadrže žive bakterije olakšale su ljudima da se osjećaju kao da su zdrava. Probiotici - hrana i lijekovi koji sadrže "dobre" bakterije i kvasce - široko su prihvaćeni kao popularna lijek za mnoge bolesti, ali par novih studija u ćelija upozorava da ne bismo trebali biti preuranjeni kad bismo ih uzeli.

Smatra se da probiotici pomažu kolonizirati crijevo sa zdravim mikroorganizmima, opskrbljujući ih izvana. Često se preporučuju nakon antibiotika koji čiste prirodnu floru u crijevima. Problem s ovom strategijom, pokazuju dva nova rada, jest da svatko ima drugačiju ravnotežu bakterijskih sojeva u svom probavnom sustavu, tako da jedna pilula ne može biti univerzalno korisna.

"Općenito vjerujem da naši rezultati snažno upućuju na to da se moramo vratiti iz trenutno iskorištene jedne veličine za sve probiotičke sheme upotrebe, u kojima se probiotici daju univerzalno i neselektivno, probiotičkom pristupu koji je osobno prilagođen, mjeren i znanstveno utemeljen i djelotvoran na individualiziranoj razini, ”kaže viši autor dr. sc. Eran Elinav, imunolog na Weizmann institutu za znanost u Izraelu. Inverzan, "Do tada bih bio oprezan u svom izboru."

U prvoj studiji, Elinav i njegove kolege tražili su da utvrde jesu li bakterije i kvasci u standardnoj 11-soj probiotičkoj piluli (koja predstavlja "četiri najčešće korištene bakterijske obitelji") zapravo imali bilo kakav učinak na crijevo. Kroz svoje istraživanje na 25 volontera otkrili su da se ljudi koji su uzimali probiotike mogu podijeliti u dvije podskupine: osobe čija su tijela usvojila nove bakterije koje se prenose pilulama (perzisteri) i ljude koji su ih odbacili (otpornici). Neki ljudi, ovisno o prirodnim bakterijama u crijevima, prirodno su više dopustivi za nove probiotike od drugih.

"Kolonizacija probiotičkih crijeva je visoko personalizirana, sa samo" permisivnim "osobama koje omogućuju probioticima kolonizaciju njihovih crijeva i utjecaj na njihov autohtoni mikrobiom i profil ekspresije gena domaćina," kaže Elinav. Tim je čak bio u stanju reći, na temelju prirodnog mikrobioma svake osobe, da li će to biti persist ili otpornik.

Jedna od velikih razlika između ove studije i prethodnih istraživanja probiotika je da se nije oslanjala na ljudsku kavu. Mnoge studije smatraju da su bakterije u fekalijama točna refleksija bakterija u crijevima, ali Elinav i njegov tim, koji su uzorkovali bakterije sudionika endoskopije i kolonoskopije gornjih gastrointestinalnih tragova, pokazali su da mikrobiota kake pokazuje samo jednu stranu priče. Puno bakterija izlazi u stolici; ali kad su u pitanju probiotici, to su bakterije u crijevo to.

"Stolica," kaže on, "samo djelomično korelira s sastavom i funkcijom mikrobioma crijeva." Ovo otkriće zauzvrat baca sumnju na mnoga postojeća istraživanja o probioticima i zdravlju crijeva.

U drugoj studiji, Elinav i njegovi kolege istražili su je li zapravo korisno uzeti probiotike nakon kruga antibiotika. Konvencionalno mišljenje je da će probiotici pomoći u nadopunjavanju neke prirodne flore koja se uklanja antibioticima, ali eksperimenti tima pokazuju nešto drugačiji scenarij. Nakon što je 21 sudionik primao antibiotike tjedan dana, svaka osoba je dobila jedan od tri tretmana: ili su dobili probiotičku pilulu, bez liječenja ili tabletu za transplantaciju fekalija (uzetu iz vlastitog crijeva prije kruga antibiotika).

Ispitivanje bakterija crijeva svake osobe nakon "tretmana" pokazalo je da su probiotici kolonizirali ispražnjena crijeva - ali u tolikoj mjeri da je spriječila prirodni bakterije dobivaju uporište.

"Nakon antibiotika, probiotici značajno inhibiraju rekonstituciju mikrobioma crijeva i profil ekspresije gena za domaćina u odnosu na prethodno antibiotsko naivno stanje", kaže Elinav. Ljudi koji nisu primili terapiju na kraju su oporavili svoju prirodnu ravnotežu mikroba. Ali ljudi su dobili transplantat iz vlastitog crijeva (transplantacija autologne fekalne mikrobiome, ili aFMT) koji pružaju uvid u to kako bi izgledalo probiotičko liječenje u budućnosti.

"Nasuprot tome, nadopunjavanje vlastitim mikrobiomom (prikupljeno prije izlaganja antibioticima) dovodi do potpunog oporavka crijeva u roku od nekoliko dana", kaže Elinav.

Uloga probiotika u području zdravlja crijeva kontroverzna je, kaže Elinav, jer su do sada prikupljeni podaci nedosljedni. "Istraživanje probiotika i kod zdravih ljudi i kod bolesti je vrlo kontroverzno, s istraživanjima koja pokazuju vrlo suprotne rezultate", kaže on. "S obzirom na nedostatak ponovljivih rezultata, FDA i europska regulatorna tijela do sada su odbili odobriti probiotike za medicinske indikacije."

Sada kada je Elinavov tim otkrio neka odstupanja u načinu na koji znanstvenici provode studije probiotika (manje kvarova, više invazivnih postupaka), možda smo na putu da konačno naučimo više o tome što probiotici zaista mogu i ne mogu. U međuvremenu, ne postoji jamstvo da je uzimanje probiotika masovne proizvodnje zapravo dobro za vas, a Elinavov rad ukazuje da bi to moglo biti štetno i nakon antibiotika. Njihova analiza, međutim, testirala je samo jedan pripravak probiotika, pa ostaje da se vidi kako se druge vrste uspoređuju. U svakom slučaju, izgleda da će budućnost probiotika biti personalizirana.

"Mogu postojati i drugi učinci s drugim probioticima", kaže Elinav, "ali vjerojatnije je da bi određeni sojevi odgovarali određenim pojedincima u određenim kliničkim kontekstima, kao što pokazujemo u našim studijama."