Ozon Hole: NASA Video objašnjava zašto postoji nada da će zatvoriti

$config[ads_kvadrat] not found

Sara Seager: The search for planets beyond our solar system

Sara Seager: The search for planets beyond our solar system
Anonim

Ozonski omotač je poput Zemljine kreme za sunčanje, ako se nanosi iznimno slučajno i rezultira opekotinama od sunca. To nije krivnja za ozon - to je naše. Plin otrovnog plina trebao bi štititi planet od ultraljubičastog zračenja koje može uzrokovati rak kože, potisnuti imunološki sustav i oštetiti biljke. Ali, kao što svi znamo, ozonski sloj je oštećen, a njegova rupa je veća 2018. nego što je bila prije.

Međutim, prema snimci koju je NASA objavila u petak, trenutni status rupe bio bi mnogo gori ako ne za Montrealski protokol iz 1987. godine. Trenutno, ozonska rupa u gornjoj atmosferi iznad Antartice veća je nego što je bila u prosjeku preko godine i veći je nego što je bio 2016. i 2017. Njegova ekspanzija nije toliko uzrokovana nedavnim naglaskom na nedavne ljudske neuspjehe, kažu znanstvenici, nego hladnijim od prosječnih temperatura u stratosferi na Antarktiku.

Ove temperature "stvorile su idealne uvjete za uništavanje ozona u ovoj godini", kaže NASA, ali "smanjenje kemikalija koje oštećuju ozonski omotač spriječile su rupu da bude tako velika kao što je bila prije 20 godina."

Prije otprilike 31 godinu, svjetski narodi su se složili s Montrealskim protokolom, koji zabranjuje uporabu kemikalija koje uništavaju ozon, poput klorofluorougljika i drugih halogeniranih tvari koje uništavaju ozon. Te kemikalije - koje se koriste u procesima kao što su hlađenje, gašenje požara i izolacija od pjene - opasne su jer atomi klora i broma u njima uništavaju molekule ozona kada su u interakciji s njima u stratosferi.

Sama zabrana je u velikoj mjeri uspješna. Ozonski omotač se počeo oporavljati, i unatoč ovogodišnjem mjerenju, svake je godine postao nešto manji. Znanstvenici NASA-e kažu da bi, unatoč hladnijim temperaturama koje su izazvale rast rupa, trenutna veličina ozonske rupe bila mnogo veća da Montrealski protokol nije bio donesen. Trenutno rupa pokriva prosječnu površinu od 8,83 milijuna četvornih kilometara, što je gotovo tri puta više od SAD-a.

Osim toga, u novom izvješću objavljenom u Projektu Ujedinjenih naroda o istraživanju i praćenju globalnog ozona, navodi se da ako se nacije nastave pridržavati Montrealskog protokola, ozonska rupa u Antarktici mogla bi se izliječiti do 2060-ih.

"Kao rezultat Montrealskog protokola izbjegnuto je mnogo ozbiljnije oštećenje ozonskog omotača u polarnim regijama", navodi se u izvješću. "Izvan polarnih područja, gornji stratosferski ozon povećao se od 1 do 3 posto po desetljeću od 2000."

$config[ads_kvadrat] not found