Zagrijavanje oceana stvara valove jačim svakih godinu dana

Oceanski valovi su kanarinci u Zemljinom rudniku ugljena, signalizirajući katastrofu prije nego stignu najgori učinci. Prema studiji objavljenoj u utorak. T Nature Communications, oceanski valovi postaju sve moćniji, stvarnost koja ima ozbiljne posljedice za obalne zajednice. Taj porast snage valova, kažu znanstvenici, izravno je povezan s zagrijavanjem površine oceana. Valovi su vizualna manifestacija klimatskih promjena, a kako se ocean zagrijava, postat će jači.

Znanstvenici su utvrdili da se snaga vala, koja prenosi energiju vjetra u kretanje morske površine, povećala globalno za 0,4 posto godišnje od 1948. godine. Snaga valova raste u izravnoj korelaciji s povećanjem temperature površine mora, globalno i podregijama oceana. Koautor studije i Sveučilište u Kaliforniji, istraživač Borga Gonzalez Reguero iz Santa Cruza, dr. Sc. govori Inverzan da ove nove informacije kategoriziraju snagu vala kao novi pokazatelj klimatskih promjena, slično globalnom porastu razine mora ili povećanju koncentracije CO2.

"Grijanje oceana je ključni pokazatelj klimatskih promjena", kaže Reguero. "Naše istraživanje pokazuje da to utječe na interakcije oceana i atmosfere, a naposljetku i na vjetrove i valove koje oni stvaraju, a koji dosežu naše obale."

Regueroovo istraživanje pojavilo se uz više nedavnih studija koje pokazuju da klimatske promjene koje pokreće čovjek mijenja ocean na gore. Ranije u siječnju, istraživači su najavili u Znanost da je zagrijavanje oceana zapravo jače i dosljednije nego što su znanstvenici prethodno procijenili. U utorak su autori te studije objavili još jedan papir Napredak u atmosferskim znanostima pokazujući da je 2018. bila najtoplija godina ikada zabilježeno za globalni ocean. Čuvar procjenjuje se iz podataka da je za proteklih 150 godina klimatske promjene zagrijavale oceane ekvivalentom eksplozije od 1,5 atomske bombe u sekundi.

Reguero i njegov tim prvi istražuju odnos između klimatskih promjena i snage valova. Prije toga, znanstvenici su se usredotočili na povećanje brzine vjetra i visine valova - oba se povećavaju. Proučavanje snage valova doprinosi razumijevanju kako se energija oceana mijenjala tijekom kumulativnih vremenskih razdoblja, a po mišljenju ovog tima, to je bolji pokazatelj dugoročne varijacije valne klime.

Tim je uključio satelitske podatke koji su obuhvaćali razdoblja vala i srednjih valova, statističko modeliranje, povijesne podatke o vjetru i godišnja mjerenja temperature morske površine mora kako bi se utvrdilo da je zagrijavanje gornjeg oceana, kao posljedica antropogenih klimatskih promjena, što uzrokuje jačanje valova.

Učinci ove promjene zabilježeni su tijekom zime 2013. i 2014. godine, kada je niz oluja izazvao teška oštećenja od poplava i erozije na zapadnoj obali Europe. Ove oluje nisu bile moćne jer su visine valova bile osobito visoke. Bili su snažni zbog dugih razdoblja valova, koji su bili potaknuti uvjetima visoke energije.

Prema Reguerou, ove promjene u energiji valova imat će izravan učinak na obalne zajednice jer energija valova utječe na transport sedimenata, zaletanje valova, obalnu eroziju i poplave. Kako gradovi počinju shvaćati kako se prilagoditi klimatskim promjenama, morat će razmotriti valnu energiju uz porast razine mora ako žele ostati na površini.

"Razumijevanje kako se klima klime promijenila i promijenit će se u budućnosti ima važne posljedice za prilagodbu obale, uključujući predviđanje utjecaja na infrastrukturu", kaže Reguero. "Analiza rizika koja razmatra samo porast razine mora i njezin utjecaj može potcjenjivati ​​posljedice klimatskih promjena u obalnim područjima."