Izvješće o transparentnosti tvrtke Google otkriva porast vladinih zahtjeva za podacima

$config[ads_kvadrat] not found

Šarović poručuje da sankcije nisu nimalo dobra vijest za BiH

Šarović poručuje da sankcije nisu nimalo dobra vijest za BiH
Anonim

Googleovo najnovije izvješće o transparentnosti pomalo je mješovita torba.

Tvrtka je ovog tjedna objavila da je tijekom šestomjesečnog razdoblja koje završava u prosincu 2015. primilo više zahtjeva za korisničkim podacima od strane američke vlade nego ikada prije. To izgleda kao loša vijest s obzirom da Google posjeduje informacije o tome gdje su njegovi korisnici, s kim komuniciraju i što priključuju na svoju tražilicu.

Ti zahtjevi imaju tri oblika: zahtjeve Zakona o nadzoru vanjske obavještajne službe (FISA); Pisma nacionalne sigurnosti iz FBI-a; i zahtjeve drugih skupina za provedbu zakona za pomoć u tijeku kaznenih istraga. Svaki obrazac ima svoja pravila, podatke koje prikuplja i što Google može otkriti.

FISA zahtjevi koriste se u pitanjima nacionalne sigurnosti. Googleu je dopušteno dijeliti samo niz zahtjeva - može reći da je primio između 0 i 499 zahtjeva, a ne da je primio 273 - te da li su ti zahtjevi tražili metapodatke ili sadržaj. Metapodaci će obavještajnoj agenciji omogućiti da zna tko ste, primjerice, poslali e-poštu, a zahtjevi za sadržajem omogućili bi da sazna točno što ste rekli.

Grafikoni ne pokazuju mnogo jer su zahtjevi FISA-e podložni kašnjenju od šest mjeseci. No, ako se nastavi trend iz Googleovih prethodnih izvješća o transparentnosti, ne bi bilo iznenađujuće saznati da su zahtjevi FISA-e opali kako po njihovom apsolutnom broju tako i po broju Googleovih korisnika koji su pogođeni njima.

FBI koristi FBI u istragama nacionalne sigurnosti. Kao što Google objašnjava u svom izvješću, oni se razlikuju od zahtjeva FISA-e po tome što su ograničeni na prisiljavanje tvrtki sa sjedištem u SAD-u da otkriju "ime, adresu, trajanje usluge te podatke o plaćanju cestarine na lokalnoj i međugradskoj udaljenosti" svojih pretplatnika. Metapodaci, a ne sadržaj.

Kao i FISA-ine zahtjeve, Googleu je dopušteno dijeliti samo raspon NSL-ova primljenih u određenom razdoblju. Rasponi iz ovog posljednjeg izvješća o transparentnosti podudaraju se s prethodnim i pokazuju nastavak pada NSL-ova iz njihovih vrhunaca u 2013. i 2014. (nemoguće je reći je li Google u tom razdoblju primio više ili manje NSL-a jer dva najnovija otkrića pokrivaju 0 -499 zahtjeva za podacima na 500-999 korisnika.)

Google može dijeliti mnogo više informacija o kaznenim zakonskim zahtjevima. Može dati točne brojeve o vrstama zahtjeva - sudskim pozivima, nalozima za prisluškivanje, itd. - kao i broju ljudi čije su podatke utjecali.

Grafikoni pokazuju blagi porast broja zahtjeva s kojima je Google udovoljio, ali trend je još uvijek niži nego prije nekoliko godina. Najznačajnija povećanja su u broju ljudi koji su pogođeni hitnim zahtjevima za objavom; Googleova potpuna usklađenost s nalozima za prisluškivanje; i mali porast broja sudskih poziva koji su doveli do toga da Google nudi informacije o svojim korisnicima.

S druge strane, dva aspekta ovih izvješća o transparentnosti - broj zahtjeva koje je Google primio i broj s kojim se pridržavao - međusobno se suprotstavljaju. Vlada traži sve više i više informacija, dok Google, uglavnom, nudi sve manje i manje odgovora.Je li to dobra ili loša stvar, vjerojatno ovisi o tome kako se osjećate u vezi s naporima vladinog nadzora.

Ova izvješća o transparentnosti dobar su alat za odnose s javnošću za Google, pogotovo kada pokazuju da reagira na manje zahtjeva nego prije. I dalje reagira na više zahtjeva za podacima o vladi od Applea, ali to je još uvijek silazni trend.

To postaje još važnije jer američka javnost počinje više brinuti o svojoj privatnosti i zagovara pravo na zaštitu od njuškanja.

$config[ads_kvadrat] not found