Mars 2020: NASA poziva osvjetljava ono što znanstvenici nadaju da će pronaći na sletištu Mars 2020. t

NASA-ina dugo očekivana odluka o tome gdje će rover Mars 2020 spuštati na crveni planet postao je ludnica istraživanja svemira. Ovaj tjedan, NASA je okrunila prvaka i razradila kako će ova misija nastojati postići neki drugi potez koji Mars još nije učinio.

U ponedjeljak, NASA-in Thomas Zurbuchen, pomoćnik administratora Direkcije za znanstvenu misiju, izjavio je novinarima kako će rover Mars 2020 spustiti u krater Jezero jer ima potencijal osvijetliti detalje koji odgovaraju na veliko pitanje: je li drevni Mars imao život? Ken Farley, dr. Sc., Znanstvenik na projektu Mars 2020 u NASA-inoj laboratoriji za mlazni pogon (JPL), dodao je da krater Jezero - koji se proteže 30 milja u promjeru i bio ispunjen vodom između 3,5 i 3,9 milijardi godina - može dati nekoliko različitih dokaza za odgovor na to pitanje. Rover će pripremiti taj dokaz (u obliku uzoraka stijena) kako bi ga NASA mogla donijeti leđa na Zemlju u misiji praćenja.

"Prvo, želimo tražiti dokaze o mogućem drevnom životu na Marsu, i drugo, želimo tražiti raznolikost tipova stijena kojima ćemo istražiti povijest i evoluciju Marsa", rekao je Farley. "Želimo proučiti ta pitanja koristeći instrumente na brodu i pripremiti skup uzoraka koji bi se u budućnosti mogli vratiti na Zemlju."

Što bismo mogli vratiti?

Farley objašnjava da je Marsova klima bila vrlo različita prije otprilike 3,5 do 3,9 milijardi godina. Za to vrijeme krater Jezero napunio se s oko 250 metara vode. Ta je voda tekla kroz ušće rijeke, gdje je možda na dnu ovog drevnog jezera taložila sediment, kamenje i minerale.

"Ovo je glavna atrakcija s naše točke gledišta za životnu sredinu", rekao je Farley. “Jezera na zemlji su vrlo useljiva i neizbježno naseljena. Druga atrakcija je da je delta vrlo dobra u očuvanju biosignature - bilo koji dokaz života koji je možda postojao u vodi jezera, ili na granici između sedimenta i jezerske vode, ili eventualno stvari koje su živjele u predvodnom području koje su bile uvučen u rijeku."

Kad Farley kaže biosignature, on se odnosi na potencijalne molekularne markere koji ukazuju da je neko živo biće bilo tamo - to može biti mnoštvo stvari, ali se kreće od određenih organskih molekula do stvarne organske tvari, ili proizvedene od strane živog bića ili ostaci tog živog bića. Ova delta je atraktivna jer bi mogla biti jednokratni shopping put za ove potencijalne biosignature. Kada je voda tekla kroz nju prije milijune godina, nadaju se znanstvenici NASA-e, ona je možda nosila organizme ili njihove stanice iz različitih staništa zajedno s njim.

Farley dodaje da je ova lokacija bogata karbonatnom stijenom, koja se proizvodi kada voda, atmosferski plinovi (kao što je ugljični dioksid) i stijena međusobno djeluju. Ispod površine planeta, objašnjava Farley, moglo je postojati dodatno useljivo okruženje.

Ali možda ćemo tamo naći još nešto. U veljači 2017. znanstvenici su pokazali da ta karbonatna stijena može sadržavati potencijalne ostatke drevnog martijskog ciklusa ugljika. Na Zemlji, ciklus ugljika pomaže održavanju temperature planeta. U idealnom slučaju, u ovoj marsovskoj karbonatnoj stijeni, mogli bismo također pronaći dokaze o tome kakva je bila Marsova klima kada je mogla podnijeti tekuću vodu, i, možda, život.

"Mi zapravo ne razumijemo zašto je klima na Marsu bila toliko različita ranije", kaže Farley. "Nadamo se da će nam te karbonatne stijene reći nešto o tome."

Kada se ovi uzorci mogu vratiti na Zemlju?

Zurbuchen je novinarima kazao kako se nadaju da će misija povratka biti pokrenuta krajem 2020. godine. Ova misija bi imala zadatak ući u krater Jezero i dohvatiti čak 30 različitih uzoraka jezgre stijene koje će, nadamo se, rover Mars 2020 prije nego što ih ostavi na odabranim mjestima za pronalaženje, nazivaju "spremišta za pohranu".

Ako sve bude išlo po planu, taj bi raspored trebao vratiti uzorke na Zemlju početkom 2030-ih, prema Zurbuchenovoj procjeni, iako u to vrijeme nije mogao pružiti dodatne pojedinosti o misiji za povratak uzorka. Ako NASA uspije, to će biti definirajuća misija koja nas postavlja za sljedeće desetljeće istraživanja, dodala je Lori Glaze, izvršna direktorica NASA-ve Odjela za planetarne znanosti.

"Mars 2020. definirat će iduće desetljeće istraživanja Marsa, poboljšati naše razumijevanje o marsovskom okruženju putem in-situ istraživanja, te spremiti te uzorke na površinu za buduća znanstvena otkrića", rekla je.