Nixonov savjetnik priznao je očito: rat protiv droga bio je rat protiv crnaca i hipija

Kada je predsjednik Richard Nixon 1971. godine proglasio "rat protiv droge", zapalio je lavinu štetnih posljedica uključujući, ali ne ograničavajući se na, masovno zatočenje u Sjedinjenim Državama, ogromno nasilje u Latinskoj Americi i širenje sustavnih kršenja ljudskih prava oko svijet. Je li taj politički dekret koristio zdravlju američkog naroda? Ne, to nije bio, prema riječima visokog pomoćnika Nixona Johna Ehrlichmana.

U novom travanjskom izdanju Harper, novinar Dan Baum prisjeća se razgovora iz 1994. koji je vodio s Ehrlichmanom, koji je umro 1999. Kada je Baum pitao Ehrlichmana o politici zabrane droga, zavjerenik Watergate je odbacio svoje pitanje u prilog otvorenosti:

Nixonova kampanja 1968. i Nixonova Bijela kuća nakon toga imali su dva neprijatelja: antiratni lijevi i crni ljudi. Razumiješ što govorim? Znali smo da ne možemo učiniti protuzakonito biti ili protiv rata ili protiv crnaca, ali kad nagovorimo javnost da poveže hipije s marihuanom i crncima s heroinom, a zatim obje optužbe za teške zločine, mogli bismo poremetiti te zajednice. Mogli bismo uhititi njihove vođe, upasti u njihove domove, prekinuti njihove sastanke i ponižavati ih večer na večernjim vijestima. Jesmo li znali da lažemo o drogama? Naravno da jesmo.

Iako ovo može izgledati više kao linija iz Mandžurijski kandidat umjesto stvarne političke strategije, dokazi upućuju na činjenicu da je Ehrlichman govorio istinu. Zagovornici reformi droga već su dugo tvrdili da se zakoni o drogama uvijek manje temelje na znanosti koja stoji iza njihovih loših učinaka, a više na ljudima koji su - često kroz propagandu - povezani s njima. I ta fiksacija povezivanja droge s grupom ljudi nije počela samo s Nixonom - čak i 1930-ih prvi povjerenik Biroa za narkotike, Harry Anslinger, rekao je da je marihuana uzrokovala "bijele žene da traže odnose s crncima" i taj crni Amerikanci su "crnčani mislili da su dobri kao bijeli ljudi". Godinama su droge ljudi na vlasti koristili kao sredstvo za oduzimanje prava ljudima koji osporavaju tu moć.

Povijest također otkriva Nixonovo očito buldožiranje znanstvenih dokaza na njegovom putu prema porazu kojeg je vidio kao svoje političke neprijatelje - antiratni lijevo i crnci. Godine 1973. naručio je znanstvenu studiju o marihuani, nadajući se da će njegovom čvrstom stavu protiv droge dodati vjerodostojnost u laboratoriju. Umjesto toga, znanstvenik koji stoji iza studije zaključio je da marihuana nije bila "opasnost za javnu sigurnost" i napisala da se ne smije kriminalizirati. Nixon je ignorirao studiju, potrošio milijune dolara zatvarajući granicu između Meksika i Sjedinjenih Država kako bi zaustavio dotok marihuane, i nenamjerno pripremio Columbiju da postane novi distributer marihuane Sjedinjenim Državama.

Ali ne može se poreći da Nixon nije bio uspješan u korištenju rata s drogom kako bi ozbiljno naškodio crnoj zajednici. Predsjednik Ronald Reagan nastavio je s Nixonovim nasljeđem povećanjem sredstava za iskorjenjivanje upotrebe droga i smanjivanje sredstava za programe obrazovanja, prevencije i rehabilitacije. Između 1980. i 1997. godine broj ljudi koji su stavljeni u zatvor zbog nenasilnog kršenja zakona o drogi povećao se s 50.000 na 400.000. Kada su uhićenja podijeljena po etničkoj pripadnosti, studije pokazuju da su bijelci pet puta vjerojatnije da će koristiti droge nego crnci, ali crni ljudi su u zatvoru 10 puta veći od broja bijelaca zbog droga. NAACP izvješćuje da crni Amerikanci predstavljaju 12 posto ukupnih korisnika droga u zemlji, ali čine 59 posto onih koji su u državnom zatvoru zbog droge.

Baum otvara svoj Harper s ovim informacijama od Ehrlichmana da se izloži argument da je vrijeme za okončanje rata s drogom sada. I zamah za ovakav stav svakako se kreće u tom smjeru - legalizacija marihuane polako se širi diljem Sjedinjenih Država, a postoji i spor napredak programa kao što je liječenje heroina koje financira država Vermont. U ožujku je bivši glavni tajnik SAD-a Kofi Annan pozvao na legalizaciju svih droga, au travnju će se Generalna skupština Ujedinjenih naroda prvi put sastati od 1998. godine na konferenciji o drogama. Čak je i predsjednički kandidat GOP-a Donald Trump rekao da smatra da bi legalizacija marihuane trebala biti pitanje po državi.

Kako postupiti u vezi s legalizacijom je još jedna rasprava o mišljenjima - još uvijek nema dogovora o najboljem načinu legalizacije i regulacije, dok su studije u sukobu oko toga hoće li legalizacija dovesti do trenutnog porasta uporabe droga i ovisnosti. Baum navodi izvješće britanske Zaklade za politiku droga za 2009. godinu kao mogući plan za provedbu - zagovaračka skupina preporučuje izdavanje dozvola za kupnju i uporabu droga sa sankcijama za zlouporabe, baš kao i oružje. Bez obzira na to, droga je počela iz prljavog razloga i njezinih 46 godina neuspjeha znači da je sada nevažno provoditi reformske politike.