Seks neandertalaca: potomci drevnih homo-testova imaju gene za borbu protiv virusa

$config[ads_kvadrat] not found

bebic

bebic
Anonim

Prije otprilike 70.000 godina, Homo sapiens preselio iz Afrike u Euroaziju. Tamo su naišli na neandertalce, još jednog pripadnika antičkog homić obitelji koja je u Euroaziju stotinama tisuća godina prije. Ne znamo mnogo o njihovim interakcijama, bilo da su ratovali ili bili saveznici, ali znamo jedno sigurno: imali su seks. I prema novoj studiji u ćelija, u tim pokušajima s Sapiensima ne samo da su zamijenili ražnju, već su i razmijenili genetske prilagodbe koje su spasile život.

Genetski dar koji su neandertalci prenijeli na svoju hibridnu djecu rezultat je tisućljetne bolne prirodne selekcije. U studiji objavljenoj u četvrtak, znanstvenici sa Sveučilišta Arizona i Sveučilišta Stanford objašnjavaju da dok su moderni ljudi još uvijek bili u Africi, neandertalci su bili u Euroaziji, boreći se s novim patogenima. U vrijeme kad su se ljudi povezali s njima, genomi neandertalaca sadržavali su adaptivne mutacije koje su im omogućile da se bore protiv virusa. Svi neandertalci koji nisu imali te mutacije nisu preživjeli infekciju s tim virusima, pa su se njihovi geni polako uklonili iz genskog fonda.

Kada su se moderni ljudi pojavili i križali s neandertalcima - mogli su to učiniti jer su dijelili zajedničkog pretka koji je živio prije 500.000 do milijun godina - njihovo potomstvo naslijedilo je neke od tih zaštitnih genetskih mutacija i preživjelo.

"Neandertalski genetski materijal bio je kao zaštitni protuotrov jer su neandertalci vjerojatno dugo bili zaraženi istim virusima koji su sada štetni za moderne ljude", objašnjava dr. Sc. do Inverzan, "Ova duga izloženost znači da su neandertalci imali dovoljno vremena da se prilagode protiv tih virusa prije nego što se pojavio moderni čovjek."

Enard i koautor dr.sc. Dmitrija Petrova tvrde, međutim, da stvari nisu bile sve genetsko-adaptacijske ruže kada su se ove dvije vrste ljudi susrele. Enard i Petrov kažu da je ono što se ovdje dogodilo bio model "otrov-protuotrov" zamjene gena. U suštini, kada su se neandertalci i moderni ljudi susreli, vrlo su vjerojatno međusobno zarazili patogene iz njihovih okolina. To je dio otrova. U međuvremenu, protuotrov je bio rezultat njihovih seksualnih susreta.

"Ovi virusi su bili stara vijest za neandertalce, ali su bili novi iznenadni izazov za moderne ljude", objašnjava Enard. “Tada su moderni ljudi prešli na brzu rutu za prilagodbu protiv ovih novih virusa jednostavnim posuđivanjem unaprijed prilagođenog genetskog materijala od neandertalaca. Umjesto da "izmišljamo genetski kotač", upravo smo ga posudili od neandertalaca."

Znanstvenici su došli do ovog zaključka nakon što su sastavili popis više od 4.500 gena u suvremenim ljudima za koje se zna da su uključeni u obranu virusa i uspoređujući ga s bazom podataka o sekvenciranim genima neandertalaca. Otkrili su da je 152 fragmenta modernih ljudskih gena također prisutna u genomu neandertalaca. Danas tih 152 gena, za koje vjeruje da smo naslijedili od neandertalaca, djeluju s modernim RNA virusima kao što su HIV, influenca A i hepatitis C.

To implicira da su geni neandertalaca sačuvani jer su jednom pomogli našim precima da se bore protiv drevnih RNA virusa s kojima su se susreli u Euroaziji. Važno je da su fragmenti gena prisutni samo u genomima suvremenih Europljana, tako da ostaje da se vidi kako ili kako su neandertalski pokušaji koji su doveli do modernih Azijata utjecali na njihov opstanak.

Ono što znamo iz prethodnih studija je da se DNK neandertalaca prenosi drugim, manje korisnim nasljednim osobinama, kao što je veća vjerojatnost razvoja depresije ili ovisnosti o cigaretama.

Geni otkriveni u novom papiru, nažalost, zapravo se ne štite moderan virusa, kaže Enard. Ti geni međusobno djeluju, ali ne moraju nužno štititi od modernih RNA virusa, iako su vjerojatno zaštitili naše pretke od drevnih virusa. Ako su bili korisni protiv modernih virusa poput gripe, kaže Enard, vjerojatno ne bismo imali toliko ljudi koji umiru od virusnih infekcija svake godine.

"Evolucija protiv virusa je utrka u naoružanju, što znači da je to proces koji se nikada ne završava i da se, čim se prilagodimo virusu tijekom evolucije, moramo početi prilagođavati novim virusima koji su upravo skočili na barijeru vrsta, ”Objašnjava Enard. "Bio je to vrlo otrežnjujuća spoznaja za dr. Petrov i ja da naš rad vjerojatno podrazumijeva da se ljudi moraju prilagoditi stotinama, ako ne i tisućama različitih štetnih virusa tijekom više od milijun godina evolucije."

Nemamo drevne ljude s kojima se možemo seksati i naslijediti genetske adaptacije više. Ali imamo nešto bolje - lako dostupno i dokazano da rade cjepiva.

"Nedokučiva količina smrtnih slučajeva uzrokovanih virusnim infekcijama koje je ljudima trebalo prilagoditi", kaže Enard, "hitan je podsjetnik na apsolutnu i hitnu potrebu cijepljenja."

$config[ads_kvadrat] not found