Može li mozak odraslih rasti nove stanice? Neuroznanstvenik pokušava okončati raspravu

$config[ads_kvadrat] not found

NAJBOLJA BILJKA ZA MOZAK!!! PAMĆENJE, KONCENTRACIJA I MENTALNE SPOSOBNOSTI!

NAJBOLJA BILJKA ZA MOZAK!!! PAMĆENJE, KONCENTRACIJA I MENTALNE SPOSOBNOSTI!
Anonim

S obzirom na sve ono što radimo kako bismo oštetili naše moždane stanice, utješno je vjerovati da mozak raste nove stanice tijekom naših života. Ideja se, međutim, pokazala kontroverznom. Dokument je objavljen u četvrtak Trendovi u neuroznanosti Čini se da je možda vrijeme da se suočimo s činjenicama: Vjerojatno ne nastavljamo proizvoditi nove moždane stanice dok starimo. Ali otpuštanje stare ideje oslobađa nas da odgovorimo na mnogo važnija pitanja.

Postoje dokazi za i protiv neurogeneze odraslih - ideja da nastavljamo rasti moždane stanice u odrasloj dobi. Na primjer, studija objavljena 2018. godine ukazuje da prestajemo s proizvodnjom novih neurona u dobi od 13 godina, ali se odmah suočila s reakcijom znanstvene zajednice.

U novom članku dr. Sc. Jason Snyder, neuroznanstvenik sa Sveučilišta British Columbia, tvrdi da ako pogledate sve studije o životinjama od miševa do ljudi, činjenice su sasvim jasne: nemoj razviti značajne količine novih moždanih stanica dok ulazimo u odraslu dob. Još ima nade za neku neurogenezu, ali ne i ogromnu količinu.

"U nekim aspektima, to je samo jedna od stvari za koje se čovječanstvo uvijek nadalo - ostati mlad", kaže on Inverzan, "Dakle, mislim da je bilo zbunjujuće da ne postoji toliko mladih stanica koje su prilagodljive, koje su sposobne učiti ranije u životu." Naravno da želimo da te stvari budu tamo, ali mislim da to uvodi neke pristranosti."

Da budemo jasni, Snyder ne tvrdi da je polje pristrano. Umjesto toga, njegov se argument temelji na analizi prošlih studija koje su se bavile ovom temom kod ljudi, primata i miševa. Tamo priznaje da je došlo do neke zbrke - čini se da neke studije pokazuju da mozak može nastaviti razvijati nove stanice kasnije u životu, dok druge pokazuju da to ne može. Konkretno, on kaže da je bilo teško otpustiti ideju neurogeneze zbog rezultata istraživanja na životinjama (mnogi na miševima) "koji pokazuju postojanu neurogenezu tijekom cijelog života".

U članku, Snyder sugerira da, ako uzmemo u obzir razlike u načinu na koji se razvijaju mozgovi ljudi i glodavaca, postaje jasno da neurogeneza također prelazi u odraslu dob. On tvrdi da ljudi imaju tendenciju vidjeti većinu formiranja moždanih stanica prije rođenja - iako se nastavlja i nakon određenog vremena - prije nego što se zaustavi nakon postizanja odrasle dobi.

„Ideja je da, budući da se većina neurogeneze događa ranije kod primata i ljudi, matične stanice koje proizvode sve te nove neurone mogu imati ograničen broj puta da se mogu podijeliti. Počevši ranije u životu, mogli bi se i ranije onesvijestiti - objašnjava Snyder. Usporedbe radi, glodavci imaju tendenciju vidjeti većinu te nove formacije stanica nakon rođenja, što znači da kako se ova visoka stopa formiranja stanica zadržava i dalje više u njihov odrasli život, olakšavajući otkrivanje novih neurona.

"To je još uvijek mjerljivo i smisleno, ali će se proširiti kasnije u životu kod glodavaca", kaže Snyder. "To bi moglo objasniti zašto je lakše pronaći nove stanice kod glodavaca, jer se taj rep proteže kasnije u životu nego kod primata i ljudi."

Važno je napomenuti da su na ljudima učinjene i studije koje, čini se, pružaju dokaze neke neurogeneze u odrasloj dobi, zbog čega Snyderov rad dodaje upozorenje da nije potpuno neurogeneza potpuno prestaje - to se najvjerojatnije događa na niskim stopama, ili možda u određenim područjima mozga. "Iako ostaje neriješeno da li neurogeneza pada na nulu kod odraslih ljudi, naša analiza sugerira da ona pada na niske stope za veći dio odraslog života u svim vrstama", piše on.

Ali svrha je papira zapravo napraviti daleko veću promatračku točku o onome što nam nedostaje kada su neuroznanstvenici toliko spustili na to je li mozak rastao nove stanice tijekom života: Desetljećima smo bili toliko usredotočeni na to jesu li nove stanice tamo, kad bi se trebali usredotočiti na ono što stanice koje su već tamo mogu.

"Čak i ova negativna izvješća koja mogu biti uznemirujuća mogu nas potaknuti da postavimo bolja pitanja", kaže on. "Ako nema mnogo tih novih stanica, pa, kako bi mogle raditi drugačije?" To ih može učiniti važnim u smislu spoznaje."

$config[ads_kvadrat] not found