Samo 23% Zemlje može se smatrati "divljinom", upozorava Biolog

Ljudska svjetska dominacija je gotovo dovršena, upozoravaju znanstvenike u novom Priroda i to nije dobro. Veći dio života na Zemlji od 4,5 milijardi godina, velika većina zemlje smatrana je „divljom“ - netaknutom i neokaljanom ljudskom rukom. Ali nove karte koje je stvorio tim biologa za zaštitu otkrivaju koliko je ostalo malo divljine i koliko je opasan njezin gubitak.

Dr. James Watson je biolog na Sveučilištu Queensland i prvi autor komentara, u kojem on i njegovi kolege utvrđuju koliko se promijenilo u posljednjih sto godina. "Prije stotinu godina samo je 15% Zemljine površine korišteno za uzgoj usjeva i uzgoj stoke", pišu oni. Danas je ta frakcija skočila 77 posto.

Prema Watsonu i njegovim kolegama, samo 23 posto svjetske kopnene površine (osim Antarktike) može se smatrati divljinom. "Oni su još uvijek divlji jer nijedna industrija nije stigla", kaže on Inverzan, "Ljudski rast stanovništva doveo je do industrijske ekspanzije i stoga je izgubljena divljina."

U nedavnoj, srodnoj studiji, tim je utvrdio koliko ocean i dalje se može smatrati divljim, procjenjujući da je 87 posto Zemljinih voda već izmijenjeno ljudskim djelovanjem. Za mjerenja u kopnenom i vodenom okruženju koristili su se postojeći skupovi podataka koji predstavljaju ljudsku prisutnost (kao što su gustoća naseljenosti i noćna svjetla za kopno, te ribolov i industrijska plovidba u oceanu) kako bi ispitali karte svijeta s rezolucijom od 0,39 kvadratnih milja (jedna kvadratni kilometar). Divljinu definiraju kao regije "bez ljudskih pritisaka, s susjednim područjem od više od 10.000 četvornih kilometara na kopnu."

Očuvanje preostalih divljih područja na Zemlji nije usmjereno samo na očuvanje jedinstvene bioraznolikosti tih područja, iako je to naravno prioritet. Ove regije su dom posljednjih autohtonih naroda Zemlje, skupina koje su već siromašne i marginalizirane. Nadalje, gubitak područja divljine još više otežava ublažavanje klimatskih promjena. Borealne šume u Kanadi i Rusiji, na primjer, drže gotovo jednu trećinu Zemljinog ugljika. Ako ih poremete, mogli bi osloboditi te drevne trgovine, pogoršavajući ionako strašne razine stakleničkih plinova u atmosferi.

Karte pokazuju da se mnogo toga promijenilo, čak iu kratkom razdoblju između 1993. i 2009. Tijekom tog vremena, izvješćuje tim, područje divljine veličine Indije - oko 1,3 milijuna četvornih kilometara (ili 3,3 milijuna četvornih kilometara) - bilo je izgubljeni zbog ljudskog utjecaja. Zaštita onoga što je ostalo od divljih područja na Zemlji, objašnjava Watson u videu, zahtijevat će suradnju zemalja koje obuhvaćaju te regije.

Za bolje ili lošije, regije su koncentrirane u samo nekoliko zemalja. Prema timu, 20 zemalja odgovorno je za zapanjujućih 94 posto preostale divljine. Više od 70 posto od toga koncentrirano je u pet (velikih) zemalja: Rusiji, Kanadi, Australiji, Sjedinjenim Državama i Brazilu.

"Oni očajnički trebaju preuzeti vodstvo kako bi sačuvali ta mjesta", kaže Watson u videu. Nažalost, SAD u posljednje vrijeme nisu postavile dobar presedan: krajem 2017. predsjednik Donald Trump zaprijetio je da će smanjiti granice mnogih nacionalnih parkova kako bi napravili mjesta za rudnike, sječe i bušenje nafte i plina - opasan potez, S obzirom na to da američki parkovi već nose najveći učinak klimatskih promjena.