Znanstvenici otkrivaju neurološke osnove za osamljenost

$config[ads_kvadrat] not found

Tomislav Ivančić Ljekovi i Recepti Hagioterapije

Tomislav Ivančić Ljekovi i Recepti Hagioterapije
Anonim

Sljedeći put kad se osjećate usamljeno, utješite se da to nije samo zato što slušate previše Drakea - to je zapravo je Sve u tvojoj glavi. Po prvi put, znanstvenici su povezali osjećaj usamljenosti s staničnim supstratom.

Tim neuroznanstvenika s Tehnološkog instituta u Massachusettsu identificirali su skupinu stanica smještenih u dorzalnom jezgru raphe (DRN), regiji u blizini stražnjeg dijela mozga koju su istraživači prethodno sumnjali da je povezana s depresijom. Otkrili su da su te stanice odgovorne za poticanje želje za društvenošću nakon razdoblja izolacije, što je otkriće koje kolege neurobiolozi u UCLA-i nazivaju "nevjerojatnim kamenom temeljcem za buduće studije usamljenosti".

Do sada su se istraživanja usredotočila samo na ponašanje miševa (koji dolaze s uobičajenim upozorenjima). Miševi koji su bili smješteni zajedno imali su neaktivne neurone DRN. Ali kad je miš bio izoliran jedan dan, a zatim ponovno sjedinjen sa svojim prijateljima, aktivnost DRN-a je porasla. Kada su istraživači potisnuli izolirane mišje DRN neurone optogenetikom, otkrili su da su glodavci daleko manje društveni kada se vrate u skupinu.

"Mislimo da je ova adaptivna i evolucijski sačuvana osobina ono što modeliramo kod miševa, a ti neuroni bi mogli igrati ulogu u povećanju motivacije za druženjem", kaže koautor studije Kay Tye u priopćenju.

Voditeljica studije Gillian Matthews izjavila je za Žičana da je aktivacija DRN-a svakako "koristan, prilagodljiv odgovor", ali oni tek trebaju odrediti koji su neuronski mehanizmi u pozadini reakcije. Neurobiolozi pretpostavljaju da bi urođene značajke mozga mogle biti uzrok, ali je također moguće da okruženje u kojem pojedini životi požari odgovor. Dominantni miš će biti sretan u svojoj društvenoj skupini; zlostavljani miš neće biti.

Sljedeći korak je istražiti jesu li neuroni jednostavno otkrili usamljenost ili stimulacija njih, zapravo, uzrokuje osjećaj usamljenosti. U svakom slučaju, ovo istraživanje dodatno dokazuje da je kontakt s drugima temeljna, ali nužna evolucijska prednost što nas čini sretnima.

$config[ads_kvadrat] not found