"Browning" jezera izgledaju kao vanzemaljski krajolik u studiji o klimatskim promjenama

$config[ads_kvadrat] not found

STROGO ČUVANA TAJNA VOJSKE SAD: PRONAĐENA CIVILIZACIJA DUBOKO ISPOD LEDA ANTARKTIKA

STROGO ČUVANA TAJNA VOJSKE SAD: PRONAĐENA CIVILIZACIJA DUBOKO ISPOD LEDA ANTARKTIKA
Anonim

Otišli su dani kada smo mogli računati na arktički krajolik da se naslika u nijansama bijele boje. Permafrost ispod snijega i leda više nije trajno leden, a kako se topi, pišu istraživači u novoj studiji, zamagljuje nekada netaknuti teren - doslovno. Na zapanjujućoj fotografiji koja prati studiju, niz arktičkih i subarktičkih jezera izgleda kao da izbacuju prljavštinu iznutra, čineći tako krajolik izgledom kao površinu izvanzemaljskog svijeta.

Rad, objavljen u Pisma limnologije i oceanografije u petak opisuje vidljive učinke odmrzavanja permafrosta na površini susjednog terena, nekoliko metara iznad njega. Kako klimatske promjene zagrijavaju Zemlju i nagovaraju permafrost iz svog stalno zamrznutog stanja, događa se proces koji se naziva "zatamnjenje", pišu istraživači. Tijekom tog procesa, organski ugljik koji je jednom zarobljen duboko u permafrostu prodire prema gore u jezera i ribnjake u regiji, ispunjavajući ih prljavom smeđom bojom. U međuvremenu, način na koji permafrost pukne krajolik stvara pukotine koje dijele površinu na jezive poligonalne oblike.

Na slici ispod, u izdanju Quebeca, kanadskog INRS-a (* Institut national de la recherche scientifique), zamućenost smeđih jezera oštro je u kontrastu s čistom plavom većeg vodenog tijela pored njih, iako čak i to pokazuje zlokobne smeđe vitice izvijaju se uz njegove rubove.

Slijedi fotografija iz zraka otoka Bylot, koji se nalazi na sjevernoj strani otoka Baffin na području Nunavuta u Kanadi, jugozapadno od Grenlanda:

Browning ne samo da čini zbirku jezera sličnim bolesnim stanicama kože vanzemaljskog organizma. Najveća negativna strana svega onog organskog ugljika koji prodire na površinu, biolog INRS-a, Isabelle Laurion, Ph.D. i njezini koautori pišu, da je ovaj ugljik stvarno dobar u upijanju sunčeve svjetlosti, što povećava temperaturu - a time i brzinu topljenja permafrosta - čak i brže.

Laurion i njegovi kolege to su utvrdili analizom različitih vrsta otopljenih organskih tvari u 253 jezera oko Sjevernog pola, koji su pokazali da u vodama pogođenim odmrzavanjem permafrosta ima mnogo više kopnenog ugljika i manje algi (ključni element u prehrambenom lancu u njima voda).

"Naši rezultati pokazuju snažan zemaljski otisak u slatkovodnim ekosustavima u ponižavajućim slivovima leda i leda bogatih ledom, te vjerojatnim pomakom prema povećanju dominacije organskog ugljika dobivenog iz kopna u vodama s trajnim odmrzavanjem permafrosta", pišu oni.

U radu objavljenom u Znanstvena izvješća u 2015. istraživači su istaknuli ekološke učinke porumenjenja. U jezeru koje su proučavali, tijekom 27 godina, temperature površinskih voda porasle su za 2-3 stupnja Celzija, jezera su postala pet puta transparentnija za UV svjetlo, a razine zooplanktona (blizu dna prehrambenog lanca) su se smanjile.

No, možda je najgori učinak smekšavanja to što stvara uvjete koji su još pogodniji za oslobađanje još više ugljika u zrak - posebno u obliku metana stakleničkih plinova - što će pak ubrzati proces klimatskih promjena kojim se permafrost topi prvo mjesto.

"Organski ugljik dobiven iz zemlje ima sve veći utjecaj na arktičke i subarktičke ribnjake, koji se prenose u hranidbenu mrežu", navode autori u priopćenju. "Zatamnjenje ovih sustava dovodi do smanjenja kisika i hladnije vode na dnu jezera, što može imati veliki utjecaj na mikrobnu aktivnost odgovornu za proizvodnju i potrošnju stakleničkih plinova, osobito proizvodnju metana, snažnog stakleničkog plina. „.

$config[ads_kvadrat] not found