Kako će ESA-in Schiaparelli Lander dotaknuti Marsa

Gore u svemiru, Schiaparelli Lander Europske svemirske agencije pravi malu orbitu oko Marsa - priprema se za dolazak na slijetanje. Ako letjelica uspije sigurno se spustiti na površinu planeta, to će biti prvi put da misija pod vodstvom ESA sleti na Crveni planet.

Lander se u nedjelju odvojio od ExoMars Trace Gas Orbiter (TGO) i nakratko upotrijebio svoje potisnike kako bi ispravio smjer i izbjegao slobodan pad na površinu planeta. Dva obrta lansirana zajedno sa Zemlje 14. ožujka 2016. u suradnji s Ruskom federativnom svemirskom agencijom Roscosmos.

Pravi test dolazi u srijedu, kada će Schiaparelli uroniti u atmosferu Marsa, i nadam se, sigurno se spustiti na noge. Cijelo iskušenje će trajati nešto manje od šest minuta, a predviđeno je da će se lendera spustiti u 10:48 sati po istočnom vremenu.

Pogledajte ovaj videozapis koji u stvarnom vremenu raščlanjuje cijeli proces:

Stavljanje lendera na Crveni planet nije lako, kaže Thierry Blancquaert, direktor ESA-inog tima Schiaparelli. Inverzan.

"Komplikacija dolazi s atmosferom koja je dovoljno gusta da stvori snažno trenje i stvaranje topline tijekom aerobrakinga, ali i nije dovoljno gusta da stvori dovoljno kočenja na padobranu, tako da smo morali dodati pogonski sustav", kaže Blancquaert,

"Ako uzmete neki drugi planet za slijetanje, kao što je Titan, atmosfera je bila vrlo gusta, i zato imamo dovoljno vremena za znanost i za vrijeme silaska."

Dobivanje svemirske letjelice kroz atmosferu Titana traje satima. Nasuprot tome, objašnjava Blancquaert, potrebno je samo šest minuta između trenutka kada Schiaparelli udari atmosferu do vremena dodira.

Schiaparelli Lander je test ESA tehnologije za siguran i siguran rad na rovovima i znanstvenim instrumentima na marsovskom tlu. Ako uspije, slijetanje će biti pozitivno za dizajn kako bi se ExoMars rover doveo na površinu u 2020. godini, kako bi se pronašli tragovi života.

Slijed silaska započet će kada Schiaparelli udari u marsovsku atmosferu, oko 75 milja u zrak, putujući brzinom od 13.000 milja na sat. Toplinski štit na prednjoj strani plovila, usporit će spuštanje i zaštititi instrumente iznutra. Naposljetku, toplinski štit će se doslovno ispariti od ekstremnih temperatura nastalih uslijed trenja plovila s Marsovom atmosferom.

Nekoliko minuta kasnije putnik će se kretati oko 1000 milja na sat, sedam milja od površine. Iznad plovila izvire padobran. Oko 40 sekundi kasnije, Schiaparelli će odbaciti ostatke prednjeg štita. Padobran će usporiti spuštanje do oko 150 milja na sat, nakon čega će se odbaciti i padobran i stražnji štit.

Plovilo će upotrijebiti radar da izračuna udaljenost do površine, a njegov kompjuterski mozak će kontrolirati devet hidrazinskih potisnika kako bi ga još više usporio. Potisnici će donijeti Schiaparelli gotovo do lebdenja, oko šest stopa od površine, a zatim izrezati. Odatle se radi o kratkom i nježnom slobodnom padu, koji je ublažen zonom na dnu lendera, dizajniran da udari.

Cjelokupni slijed ulaska, spuštanja i slijetanja odvijat će se automatski, na temelju uputa koje je tim ExoMarsa poslao na letjelicu prošlog tjedna, uz posredovanje internog računala lendera.

Tim je odabrao relativno ravnu površinu Marsa, kaže Blancquaert, u nadi da će doći do blagog slijetanja. Međutim, zona slijetanja mogla se suziti samo na oval dimenzija 60 do 10 milja, tako da nema jamstva da krater ili velika stijena neće dovesti do ozbiljne smetnje u planu. Lander je dizajniran za borbu sa stijenama do visine od jednog metra, kaže on.

Iako je primarna misija tvrtke Schiaparelli testirati sustav slijetanja, također bi trebala poslati neke vrlo hladne znanstvene podatke natrag na Zemlju. Fotoaparat će početi snimati fotografije kada je uređaj za spuštanje oko pola milje iznad površine, tako da možemo dobiti slike mjesta spuštanja i slijetanja. Međutim, to je sezona oluja prašine, tako da nema jamstva da fotografije neće samo prikazivati ​​pijesak Crvenog planeta, kaže Blancquaert.

Kada se jednom pojavi na površini, uređaj će mjeriti brzinu vjetra, vlagu, tlak i temperaturu sa svojim viškom napajanja baterijom. Testiranje će se odvijati šest sati dnevno tijekom dva dana, možda i duže, a podaci će se prenijeti preko svemirske letjelice u orbiti natrag u komandu misije. Također će se provoditi mjerenja magnetskih polja Crvenog planeta, koja bi trebala pružiti novi uvid u to kako se stvara prašina.

Uđite na web stranicu ESA-e da biste uživo pratili prijenos Schiaparellija u srijedu.