"Karta genoma kanabisa" otkriva kako je marihuana mogla dobiti svoj moćan THC

$config[ads_kvadrat] not found

SNAGA BILJA | KANABIS: Legalni uzgoj u Srbiji?

SNAGA BILJA | KANABIS: Legalni uzgoj u Srbiji?
Anonim

Umorno pitanje glasi: Zašto te marihuana uzgaja? Ako trenutno niste visoki, vjerojatno znate da su psihoaktivna svojstva korova povezana s aktivnom tvari koja se naziva tetrahidrokanabinol ili THC. Dakle, ožičeno pitanje postaje: Zašto marihuana uopće ima THC?

To je veliki problem pitanja koje je prije pomutilo um i zaustavilo napore za stvaranje novih napora Cannabis sativa sa željenim medicinskim svojstvima.

Znanstvenici su nedavno napravili put na ovom bezvremenskom upitu s ovom studijom objavljenom u studenom broju Istraživanje genoma.

Korištenjem karte genoma kanabisa, znanstvenici su odredili kako se vrsta razvila u dva odvojena soja s različitim kemijskim svojstvima: konoplja i marihuana. Pot je postao moćan kada je njegov genom kolonizirao sila nalik virusu nazvanoj retroelementi.

Koautor studija Honoratus Van Bakel, dr. Sc. objašnjava Inverzan da genomi biljaka i sisavaca sadrže velike brojeve ili retroelemente, koji su DNA segmenti sa svojstvima sličnim virusima koji im omogućuju da se kopiraju i reintegriraju na drugim mjestima u genomu.

Retroelementi nisu baš virusi - ali su povezani s virusima. Ponekad se nazivaju “sebični DNK” ili “junk DNA”. Ta su imena povezana s tendencijom retroelementa da kopiraju sebe po cijelom genomu. Profesor Sveučilišta u Torontu i koautor Timothy Hughes, Ph.D. govori Inverzan da taj proces može dovesti do preraspodjele kromosoma, uključujući dupliciranje i brisanje, jer "stanični mehanizam koji održava i popravlja genom može se zbuniti kada se isti niz pronađe na više mjesta."

To je ono što tim vjeruje da se dogodilo s genima za kanabis THACS, CBDAS i novootkrivenim CBCAS, koji kodiraju kanabinoide. THCA i CBDA specifično kodiraju THC i CBD. Stvaranje i ispitivanje genetske karte s detaljnim opisom soja vrste "Purple Kush" i sorte konoplje "Finola", uparenih s referentnom bazom retroelementa, pokazalo je da se ti geni nalaze u vrlo velikoj regiji koja se uglavnom sastoji od retroelementa koji slične su jedna drugoj.

"Mi spekuliramo da su te sekvence dovele do dupliciranja gena za kodiranje THCAS-a i CBDAS-a i, ili su promicale naknadne preraspodjele koje čine okolnu DNA vrlo različitom", kaže Hughes.

Danas se kanabis tradicionalno klasificira kao marihuana ili konoplja s relativnim udjelom THC-a u CBD-u - spoj marihuane koji se tehnički naziva kanabidiol koji vam ne daje visoki postotak, ali se sve više smatra da ima medicinski potencijal. Marihuana obiluje THC-om, dok konoplja nije. Zašto se THC vraća na one kanabinoidne enzime.

Ovo je vjerojatno stvorilo kanabinoide koji nisu prirodno psihoaktivni, ali - kad su upareni s toplinom - imaju kemijsku strukturu koja se može promijeniti kako bi proizvela psihoaktivne učinke. I dok su retroelementi igrali važnu ulogu u evoluciji i diverzifikaciji kanabinoidnih enzima, Van Bakel ističe da to ne znači da je konoplja nužno "bliže" predaka Cannabis sativa biljka jer vas ne može dobiti.

"Samo su različite sorte odabrane i uzgajane za specifične svrhe", objašnjava Van Bakel. "Svaka sorta konoplja i marihuana odstupala je od pretka i analiza mnogo većeg broja različitih sorti potrebna je kako bi se dobila spoznaja o tome koja su svojstva soja nastala prvi."

Tim primjećuje da će, nastavljajući proučavati kako se pojavljuju geni kanabinoidnog puta, i koji su geni povezani s kanabinoidnim razinama, znanstvenici s vremenom moći uzgajati sojeve koji su dizajnirani za specifičnu medicinsku i rekreativnu uporabu. Zbog zabrane droga ograničen je znanstveni pristup Cannabis sativa - a zauzvrat, istraživači tek počinju shvaćati kako se brinuti o njemu kao o usjevu i kako ga manipulirati kako bi pomogli ljudima.

Na kraju krajeva, svrha ovog istraživanja nije samo odgovoriti na pitanje. Prema Hughesu, cilj je dati odgovore „za dobro čovječanstva“.

$config[ads_kvadrat] not found