Trumpov "vrlo, vrlo veliki mozak" Komentar podcrtava mit o inteligenciji

Predsjednik Donald Trump u više je navrata posvetio trenutke svog predsjedanja informiranjem javnosti o svojoj inteligenciji. Nekoliko tjedana prije nego što je stupio na dužnost, Trump je objavio da mu nisu potrebne dnevne obavještajne obavijesti jer je "ja pametna osoba". U siječnju je svima na Twitteru podsjetio da su njegova dva najveća sredstva mentalna stabilnost i Sada, on govori novinarima o svom "vrlo, vrlo velikom mozgu". Ali suprotno dugogodišnjim tvrdnjama, veći mozak ne znači pametnijeg čovjeka.

Govoreći na tiskovnoj konferenciji u srijedu u New Yorku, Trump je spomenuo intervju koji je Michael Pillsbury, ravnatelj Hudson instituta za kinesku strategiju, dao prošlog mjeseca Fox Newsu. Pillsbury je rekao da Kina poštuje Trumpa jer je "tako pametan".

"Ako pogledate gospodina Pillsburgyja, vodećeg autoriteta u Kini, on je bio na dobrom koncertu - neću spominjati ime emisije - nedavno", rekao je Trump. "I govorio je da Kina ima potpuno poštovanje prema Donaldu Trumpu i vrlo, vrlo velikom mozgu Donalda Trumpa."

Donald Trump "Kina ima potpuno poštovanje vrlo, vrlo velikog mozga Donalda Trumpa."

Donald Trump je tvrdio da ljudi u Kini drže svoj intelekt u visokom poštovanju, ali predsjednik Xi Jinping možda nije "još uvijek njegov prijatelj", tvrdeći da se zemlja miješa u izbore. pic.twitter.com/smw6q9ivIG

- Vijesti iz kanala 4 (@ Channel4News) 27. rujna 2018

Ovdje se mnogo toga mora raspakirati, ali usredotočimo se na tvrdnju o "vrlo, vrlo velikom mozgu". Ako je insinuacija da je veliki mozak nešto što treba poštovati jer je inteligentniji, to je tvrdnja koja je znanstveno neispravna. Stoljećima su istraživači pokušavali dokazati povezanost između veličine mozga i inteligencije. Iako je ta veza proglašena istinitom u 19. stoljeću, znanstvenici su sada u procesu demontaže udruge.

To je zato što postoji mnogo više inteligencije od veličine mozga. Prije svega, ljudi nisu vrsta s najvećim mozgom. Mozgovi afričkih slonova teže oko 13 kilograma, a mozgovi kitova sperme iznose nevjerojatnih 22 kilograma. Odrasli ljudski mozak teži samo oko 3 kilograma.

"Nema jasne korelacije između apsolutne ili relativne veličine mozga i inteligencije", objašnjavaju znanstvenici iz njemačkog Instituta za istraživanje mozga u dokumentu iz 2016. godine. "Pod pretpostavkom da je apsolutna veličina mozga odlučujuća za inteligenciju, kitovi ili slonovi trebaju biti inteligentniji od ljudi, a konji inteligentniji od čimpanzi, što definitivno nije slučaj."

Na primjer, mi smo pametniji od manjeg bambusovog šišmiša, koji ima najmanji mozak svih sisavaca. I razlika u veličini mozga između nas i naših drevnih Australopithecus preci su često priznati kao fiziološki dokazi naše intelektualne evolucije. Neke studije su čak otkrile da su velike životinje u mozgu bolje u rješavanju problema. Povijesno gledano, znanstvenici su također koristili veće količine mozga muškaraca kako bi objasnili zašto jesu pametnije nego žene. Sada znamo da je ovaj drugi dio kategorično neistinit, pa što se događa?

Postoji nekoliko čimbenika koji mogu objasniti tu razliku. Jedna od njih je da studije osmišljene za promatranje inteligencije često uspoređuju veličinu mozga ljudi s njihovim IQ rezultatima. Međutim, sada je shvaćeno da IQ ne mjeri točno inteligenciju, unatoč Trumpovim tvrdnjama da njegov vlastiti IQ znači da nije "moron." Dok IQ testovi mogu razumno izmjeriti apstraktne sposobnosti razmišljanja i pamćenja ljudi, istraživači su otkrili da testovi mjere društvenu klasu osobe i motivaciju da se radi više od njihove sirove inteligencije.

"Pokazali smo da je snaga pozitivne povezanosti volumena mozga i inteligencije precijenjena u literaturi", pišu znanstvenici sa Sveučilišta u Beču. "Premda je primamljivo tumačiti ovu povezanost u kontekstu ljudske kognitivne evolucije i razlika u vrstama mozga i kognitivnih sposobnosti, pokazali smo da nije opravdano tumačiti veličinu mozga kao izomorfni proksi razlike u ljudskoj inteligenciji."

Iako razlike u veličini mozga mogu objasniti zašto smo inteligentniji od druge usporedive životinje, poput naše bliske veze s čimpanzom, ne čini se da postoji velika razlika u inteligenciji kada se uspoređuju veličine pojedinih ljudi. Važnije je ono što se događa u mozak. Neuroznanstvene studije su otkrile da je struktura ljudskog mozga važnija od njezine veličine kada je u pitanju inteligencija.

Primjerice, deblja moždana kora ima ključnu ulogu u pamćenju i spoznaji te se vjeruje da korelira s većim mjerenjem inteligencije. Smatra se da je brzina kojom putni nervni impulsi mogu putovati i broj neuronskih veza u mozgu povezan s povećanom inteligencijom. Drugi znanstvenici tvrde da je najvažnija količina sive tvari. Godine 2004. jedna skupina istraživača izjavila je da je masa neurona i stanica glavni pokretač ljudskog intelekta, a da je količina sive tvari u različitim područjima mozga odredila obrasce sposobnosti ljudi.

Inteligencija je višestruka pojava koja uključuje samosvijest, emocionalno znanje i rješavanje problema. Zbunjujuće je i još ga ne dobivamo. Ali ono što znanstvenici znaju je da veći mozak ne čini jednog čovjeka pametnijim od drugog. Uostalom, kada su znanstvenici ispitivali mozak Alberta Einsteina, otkrili su da morfološki struktura njegove mozga ne odražava njegov intelekt.

Povezani video: Trump službeno poziva na svemirske snage