Tinejdžeri u državama s medicinskom marihuanom koriste medicinsku marihuanu manje često

$config[ads_kvadrat] not found

Влоги.Канабис Медицина в Америке.Легально в США,посадят в России.Марихуана

Влоги.Канабис Медицина в Америке.Легально в США,посадят в России.Марихуана
Anonim

Budući da sve više država razmišlja o opuštajućoj politici oko upotrebe marihuane za ljekovite i rekreacijske svrhe, ostaju pitanja o posljedicama.

Papir objavljen u četvrtak u Časopis o zlouporabi droga i alkohola daje novi odgovor koji može navesti buduću politiku uporabe marihuane.

Ova studija prikupila je podatke o istraživanju od 861.082 tinejdžera iz CDC-ovih anketa o ponašanju mladih u riziku između 1999. i 2015. godine.

Tijekom tog razdoblja, 11 država je donijelo zakon o dekriminalizaciji marihuane - detalji tih zakona razlikuju se od države do države, ali imaju tendenciju smanjiti ili ukloniti kazne za posjedovanje male količine marihuane, ali ne potpuno legalizirati uporabu.

Osamnaest država također je donijelo politiku medicinske marihuane, koja legalizira marihuanu za legitimne medicinske svrhe.

Za usporedbu, kanabis je još uvijek kriminaliziran i nije dopušten u medicinske svrhe u 25 država.

Promatranje različitih država s različitim politikama omogućilo je istraživačima da usporede kako su ti različiti zakoni utjecali na pušenje mladih.

Rebekah Levine Coley, profesorica razvojne i obrazovne psihologije na Bostonskom koledžu, vodi studiju.

"Rezultati istraživanja sugeriraju da su zabrinutosti zbog povećane razine adolescentske upotrebe kao odgovor na usvajanje medicinskih zakona o marihuani pogrešno postavljene, te da ta zabrinutost ne bi trebala služiti kao prepreka donošenju takvih zakona", kaže Coley. Inverzan.

Istraživači su otkrili da države sa zakonima koje su legalizirale marihuanu u medicinske svrhe obično imaju 1,1 posto nižu stopu korištenja korova među tinejdžerima u usporedbi sa zemljama bez legalizacijskih zakona.

U nekim pododjeljcima populacije, Coleyev rad bilježi još veće smanjenje pušenja povezano s pokretanjem medicinske politike marihuane. Primjerice, otkrila je da je stopa pušenja smanjena za 2,7 posto u tinejdžerima iz Latinske Amerike i 3,9 posto u crnaca.

Za usporedbu, države s politikom dekriminalizacije vidjele su samo male promjene. Istaknula je malo smanjenje stope 14-godišnjaka koji su pušili, te kod tinejdžera svih dobnih skupina iz španjolskog podrijetla i malog porasta učestalosti pušenja u bijelim tinejdžerima.

Budući da su nedavne studije pokazale da čak i male količine marihuane mogu stvoriti promjene u sivoj tvari u mozgu i utjecati na pamćenje, postoji potreba za razumijevanjem kako će politike legalizacije utjecati na korištenje djece. Trenutno ima 32 države koje imaju medicinsku politiku upotrebe marihuane, pa Coley kaže Inverzan da njezini nalazi potencijalno mogu informirati kako se odvijaju rasprave u preostalim državama:

Važno je napomenuti da je primamljivo primijeniti Coleyjeva otkrića na raspravu o rekreativnoj marihuani, koja je trenutno legalna samo u deset država. No, Coleyjeva se studija bavi samo decriminalizing marihuana, ne čineći je potpuno legalnom. Trenutno radi na dokumentu koji će se baviti posljedicama potpuno dekriminaliziranja marihuane:

"Procjenjujemo učinke rekreacijskih zakona o marihuani na adolescentsku uporabu marihuane i drugih tvari upravo u novoj studiji", dodaje ona. "Takvi zakoni mogu povećati dostupnost marihuane, ali je nejasno mogu li promijeniti i druge procese - kao što su roditeljski nadzor ili stavovi mladeži o marihuani, koji mogu imati utjecaj na djelovanje."

Coleyev rad postavlja mnoga nova pitanja, ali to dovodi do središnje ideje. Različite politike, od uporabe dekriminalizacije do uporabe u medicini, mogu imati različite učinke, što su važni detalji koje će zagovornici i zagovornici morati razmotriti u budućnosti.

$config[ads_kvadrat] not found