Kako bi zrakoplovi poput Airlandera 10 mogli zamijeniti teretne avione za samo nekoliko godina

Otkako se Hindenburg zapalio, proizvođači zrakoplovstva sanjali su o budućnosti u kojoj bi masivni zračni brodovi jednog dana mogli dominirati našim dišnim putovima. Međutim, mlaznice su se brzo pojavile kao sigurniji, brži i isplativiji način za prijevoz ljudi i tereta kroz nebo.

Sada, s uzbuđenjem oko Hybrid Air Vozila (HAV) Airlander 10, najvećeg zrakoplova na svijetu, čini se da je san ponovno živ. Tvrtka promovira nekoliko mogućih načina upotrebe impresivnog plutajućeg zrakoplova, uključujući znanstveni nadzor nad morskim životom, krstarenja zračnim zrakom, i, da, prevozeći ogromne količine poslastica kroz nebo.

"Veliko tržište i krajnji cilj je otvaranje svijeta kroz mogućnosti prijevoza tereta i trgovine", kaže Chris Daniels, voditelj partnerstva u HAV-u. Inverzan, - Ali naš je osjećaj nešto više od dugoročnog cilja. To će tržište čekati dok ne bude gotov proizvod."

Airlander 10 sposoban je ostati do pet dana dok je u pogonu ili više od dva tjedna bez posade. I ne treba nikakva posebna infrastruktura za slijetanje ili plutanje iznad mjesta gdje se nalazi. Barry E. Prentice, profesor na odjelu za upravljanje lancem opskrbe na Sveučilištu Manitoba I.H. Asper School of Business kaže da bi Airlander 10, ili neki drugi veći zrakoplovi poput njega, mogli biti rješenje za neriješeni problem u industriji prijevoza tereta.

"Oko 70 posto kanadske kopnene mase nema ceste ili željezničke pruge, tako da imamo ogromno područje koje je u osnovi nedostupno osim malim zrakoplovima", kaže Prentice. Inverzan, "Stvarno imamo veliku potrebu za boljim sustavom podizanja većih komada i većih dimenzija koje se ne mogu smjestiti u vrata aviona, u sve vrste mjesta … Mnoga mjesta širom svijeta su nedostupna."

Zapravo, Prentice kaže da je potencijal za zračne brodove toliko jak da predviđa da će u potpunosti prestići tržište teretnih zrakoplova za sedam do deset godina.

Putnički avioni već su dugo dominantniji na tržištu od teretnih mlaznica i industrija je u padu od svog vrhunca u 2011. Međunarodna udruga zračnog prometa izvijestila je da je 2015. bila "još jedna vrlo teška godina za zračni teret", budući da se rast usporio i prihodi su se smanjili,

Budući da vlakovi, kamioni i teretni brodovi ne mogu doći u mnoge dijelove svijeta, Prentice predviđa da će zračni brodovi doći da popune tu prazninu. I kaže da bi se to dogodilo čak i prije ako bi svjetske ekonomije bile "ozbiljnije" glede klimatskih promjena.

"Ako počnemo stavljati porez na ugljik na gorivo, zrakoplovi će postati vrlo skupi", kaže Prentice. "Zrakoplov ne troši mnogo goriva, možda izvan četvrtine onoga što bi avion zapalio." Povrh toga, možete koristiti alternativno gorivo poput prirodnog plina ili vodika."

Međutim, kaže on, dok dizajni kao što je Airlander 10 čine dobru polaznu točku, brodovi poput njega na kraju će morati biti još veći da bi se mogli natjecati s drugim načinima prijevoza tereta na velike udaljenosti.

“Kako brodovi postaju veći, oni postaju mnogo bolji. Trošak izgradnje većeg zračnog broda nije mnogo više ”, kaže Prentice. "Nikada nećete zaraditi novac u kamionetu koji vozi na pola puta u cijeloj zemlji. Vi samo trebate imati više tereta po milji, u smislu vaših prihoda, da platite za brod."

Jean-Paul Rodrigue, profesor na Odsjeku za globalne studije i geografiju Sveučilišta Hofstra, kaže da je veličina koja drži brod natrag od stvarnog konkurenta s drugim oceanskim teretnim brodovima.

"Zapravo to nije prikladno za velike udaljenosti", objašnjava Rodrigue Inverzan, “Što je udaljenost veća, to je manje konkurentna s drugim načinima prijevoza. Prelazak oceana ne bi imao smisla."

U usporedbi s teretnim brodovima, Airlander nikada nije mogao transportirati toliko tereta na jednom putovanju. Voda je 1000 puta gusta od zraka, kaže Prentice, što znači da bi brod koji je mogao prenijeti 1.000 tona more nositi samo jednu tonu zrakom.

Međutim, on kaže da postoje plusei za korištenje zračnih brodova u oceanskim putovanjima. Zrakoplov može zapravo nositi veću težinu nego što je normalno kada leti na malim visinama iznad vode (budući da je zrak iznad oceana gušći), a može čak pružiti i glatku vožnju nego što to može teretni brod opkoliti naletima valova. Da ne spominjem, zračni brodovi ne moraju stajati na obali.

Predložio je ideju o isporuci koja bi trebala biti napravljena između Londona i Chicaga. Zrakoplov bi mogao otići izravno na odredište za otprilike 48 sati, dok bi teretni brod, iako potencijalno jeftiniji i sposobniji za nošenje više, mogao potrajati i do dva tjedna nakon utovara, istovara i putovanja unutrašnjosti kamionom.

"To je pitanje brzine - i onoga što nosite i koliko je osjetljivo", kaže Prentice. "Svaki način prijevoza ima nišu."

Teretni avioni jednom su ispunili ovu nišu, ali ako zračni brodovi mogu dokazati sposobnost da budu jeftiniji, pouzdaniji i nose više pošiljki po teretu nego teretni avioni, moglo bi biti puno više na nebu.

"Sasvim je moguće predvidjeti da će zračni brodovi postati mnogo privlačniji samo zbog razlike u cijeni", kaže Prentice. „Tehnologija je doista dobro poznata. Nije da moramo iznova izumiti točak, to je samo primjena našeg inženjeringa i našeg novca za izgradnju tih stvari."