Studija o klimatskim promjenama povezuje porast temperature na povećanu stopu samoubojstava

$config[ads_kvadrat] not found

OSTANI - Svjetski dan prevencije samoubistva

OSTANI - Svjetski dan prevencije samoubistva
Anonim

Širom svijeta šiljci ljudskog nasilja koreliraju s nepopustljivom i neprestanom toplinom. Kako se planet sve više zagrijava, znanstvenici preispituju kako će mirna društva sve više narušavati opresivne vruće čarolije. Studija objavljena u srijedu Prirodne klimatske promjene sugerira da će se stvari samo pogoršati. Ne samo da vrućina potiče nasilje između ljudi, ali i vruće temperature su povezane s ljudima koji su povrijeđeni se.

U studiji, međunarodni tim tvrdi da su stope samoubojstava već pod utjecajem rastućih temperatura i predviđa da će predstojeće promjene klime rezultirati tisućama više samoubojstava izravno povezanih s vrućim vremenom. Njihov projicirani model predviđa da bi povećanje temperature do 2050. moglo dovesti do dodatnog 21,000 samoubojstva u SAD-u i Meksiku.

"Naše istraživanje govori o potencijalnim ljudskim troškovima klimatskih promjena, te u korist koju ćemo vidjeti ako možemo ublažiti buduća povećanja temperature kroz ublažavanje", kaže prvi autor i dr. Sc. Marshall Burke, dr. Sc. Inverzan, "Smatramo da će klimatske promjene, ako ih se ne provjeri, rezultirati desecima tisuća dodatnih samoubojstava - što je više desetaka tisuća obitelji koje će izgubiti voljene osobe."

Samoubojstvo je vodeći uzrok smrti na globalnoj razini, a stope samoubojstava u SAD-u porasle su za 25 posto u posljednjih 15 godina. U međuvremenu, topliji mjeseci povezani su s povećanim slučajevima samoozljeđivanja. Nedavno Javno zdravstvo Pregled je zaključio da "visoke temperature okoline imaju niz učinaka na mentalno zdravlje", a istraživački rad iz 2007 British Journal of Psychiatry o stopama samoubojstava u Britaniji i Walesu zaključio je da "postoji povećan rizik od samoubojstva tijekom vrućeg vremena".

Nova studija je pokušaj da se utvrdi jesu li samoubilački trnovi uistinu izravno povezani s temperaturom i koriste rezultate za izgradnju prediktivnog modela o tome kako će klimatske promjene utjecati na mentalno zdravlje u budućnosti. Prvo, Burke i njegov tim promatrali su ulogu temperature u samoubojstvima, uspoređujući povijesne podatke i podatke o samoubojstvima u tisućama američkih županija i meksičkih općina koje su trajale nekoliko desetljeća. Od 1968. do 2004. u SAD-u i od 1990. do 2010. u Meksiku, stope samoubojstava porasle su za odgovarajućih 0,68 i 2,1 posto, dok su mjesečne temperature porasle za 1,8 stupnjeva celzijusa.

Tijekom tih perioda, učinak temperature na samoubojstvo se nije smanjivao s vremenom. Primjerice, taj se učinak nije smanjio kada su istraživači uzeli povećanje prihoda ili uvažavanje klimatizacije.

Zatim su znanstvenici analizirali 600 milijuna tweetova kako bi vidjeli jesu li dani toplijih od normalnih dana povećali vjerojatnost depresivnog stanja. Tražeći riječi kao što su “usamljeni”, “zarobljeni” i “samoubilački”, otkrili su da se te riječi češće koriste tijekom toplijih dana. To je pokazalo dosljedan pozitivan odnos između toplijih temperatura i vjerojatnosti da će netko pokušati samoozljeđivati, kaže Burke, premda pažljivo primjećuje: "Iako je loše mentalno zdravlje čimbenik rizika u velikoj većini samoubojstava, ne možemo reći da ljudi koji su izgledali depresivno na Twitteru vjerojatnije su počinili samoubojstvo.

Uz pretpostavku da će se stope budućih samoubojstava nastaviti povećavati s temperaturama, tim je izgradio model dizajniran za predviđanje budućih stopa samoubojstava u odnosu na promjenu globalnih temperatura. Projekcije su bile stabilne, linearne i tragične. Do 2050., izračunali su znanstvenici, povećanje temperature povećalo bi stope samoubojstava za 1,4 posto u SAD-u i 2,3 posto u Meksiku.

Iako znaju da korelacija postoji, znanstvenici još uvijek raspravljaju zašto su suicidi povezani s porastom temperature. Tamma Carleton, istraživačica UC Berkeleyja, 2017. tvrdi da su neuspjele žetve i povećano siromaštvo zbog porasta temperature uzrokovali više od 59.000 samoubojstava u Indiji u posljednjih 30 godina. Burke i njegov tim su, međutim, više usredotočeni na učinak topline na psihologiju pojedinca.

"Glavna hipoteza je da toplije temperature izravno utječu na ljudske emocije i impulzivnost", kaže Burke. "Primjerice, vidimo da se i druge vrste ljudskog nasilja podižu s temperaturom, što sugerira da je sklonost nasilju jednostavno veća kada je temperatura toplija."

Potrebno je više istraživanja da bi se sigurno znalo. Ali ono što znamo je da postoji veza - i da se planet sve više zagrijava. Ostaje da se vidi hoće li se povišenje temperature ublažiti ljudskom intervencijom.

"Imamo moć da učinimo nešto po tom pitanju usporavanjem budućeg porasta temperature", kaže Burke.

$config[ads_kvadrat] not found