Planirana ekspanzija ugljene energije u Indiji prijeti planeti

$config[ads_kvadrat] not found

Indija: Zabranjena udaja iz ljubavi - Al Jazeera Balkans

Indija: Zabranjena udaja iz ljubavi - Al Jazeera Balkans
Anonim

Planet Zemlja zadržava dah ovaj mjesec, očekujući ishod pregovora o klimatskim promjenama COP21 u Parizu. Svi se osjećaju prilično dobro kad svjetski lideri pristupe sporazumu koji će priznati prijetnju klimatskim promjenama i svaka se zemlja obvezuje da će učiniti svoj dio. Hoće li to učiniti dobro?

Primarna prepreka ove i svih prošlih i budućih klimatskih pregovora je sljedeća: bogate zemlje svijeta tako su se oglušile o spaljivanje jeftinih fosilnih goriva. Uvukli su nas u ovaj nered. No, zemlje u razvoju predstavljaju najveću prijetnju u smislu budućih emisija ugljika. Kina je vodeća u svijetu po godišnjim emisijama, a Indija je na trećem mjestu iza Sjedinjenih Država.

Tko je kriv? Tko mora snositi troškove ublažavanja učinaka klimatskih promjena dok prelazi u budućnost s niskom razinom ugljika?

Indija predstavlja posebno težak problem za budućnost planeta. Zemlja je spremna postati najveće svjetsko gospodarstvo do sredine stoljeća, prema nedavnom Žičana članak koji dugo govori o indijskoj energetskoj zagonetki. Hoće li Indija odlučiti ulagati svoje resurse u ugljen ili solarnu energiju? Zemlja trenutno ima ambiciozne planove za oboje, premda Indija vjerojatno ima samo sposobnost da se stvarno posveti jednom ili drugom, zaključuje autor.

Indijski premijer Narendra Modi izabran je na platformi održive energije, ali se sve više usmjerio na izglede ugljena kako bi zadovoljio rastuću potražnju zemlje za jeftinom energijom.

To je zastrašujući prijedlog: S obzirom na mogućnost opskrbe svojih građana ugljenom energijom ili bez moći, nema sumnje u to što bi indijska vlada odabrala. Premijer je obećao da će do 2022. godine sve kuće imati struju.

Ali izbor nije jedini u Indiji. Bogate zemlje svijeta moraju pokazati vodstvo u podupiranju tranzicije gospodarstava u razvoju u alternativnu energiju. Premijer Modi rekao je u nedavnom op-edu Financial Times.

Godišnje globalno financiranje u iznosu od 100 milijardi dolara koje bi moglo ili ne mora biti u tekstu Pariškog sporazuma vjerojatno nije dovoljno, iako je to vjerojatno nužan prvi korak.

Cjelokupna struktura sporazuma odbacuje ideju nametanja ograničenja bilo kojoj zemlji. Umjesto toga, svaka je zemlja postavila vlastite ciljeve na temelju onoga što vjeruje da je izvedivo. Ako će to uspjeti, sve zemlje svijeta morat će duboko kopati i razmisliti ne samo o tome kako napraviti promjene unutar svojih granica, nego i kako doprijeti i pomoći globalnim susjedima.

$config[ads_kvadrat] not found