Ana (30) iz Zagreba: 'Borba s depresijom me dovela do ruba'
Stope američkih tinejdžera s dijagnozom depresije posljednjih su godina u stalnom porastu. Prema Sveučilištu Johns Hopkins, vjerojatnost da tinejdžeri postanu depresivni porasla je za 37 posto između 2005. i 2014., što je depresija jedna od najčešćih bolesti koje tinejdžeri doživljavaju.
Kako bi se borili protiv toga, istraživači sa Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu osmislili su program za podizanje svijesti o adolescentskoj depresiji (ADAP), koji se uda za studentske nastavne planove i programe s obukom za zdravstvene i školske stručnjake kako bi se pružila osnovna poruka javnosti: medicinsku bolest koja se može liječiti i ljudi bi se trebali osjećati ovlaštenim tražiti pomoć. ADAP postoji već 19 godina, a do sada je podučavao više od 80.000 srednjoškolaca.
I to djeluje: Sveučilište je u ponedjeljak objavilo da će studenti s iskustvom u ADAP-u vjerojatnije pristupiti svojim nastavnicima sa zabrinutošću za sebe ili druge, te će vjerojatnije dobiti tretman. Ova evaluativna studija objavljena je u prosincu American Journal of Public Health.
Između 2012. i 2015., oko 3.681 učenika u dobi od 14 do 15 godina iz 54 srednje škole u Marylandu, Delawareu, Pennsylvaniji, Michiganu i Oklahomi bilo je nasumično smješteno u ADAP, dok je 2.998 učenika stavljeno na listu čekanja za ADAP (što je služilo kao kontrolni uvjet), Studenti u ADAP-u naučili su nastavni plan i program koji uči ljude kako prepoznati simptome depresije i kako se može dijagnosticirati i liječiti. To je trosatni program koji se održava u dva do tri uzastopna sata, s ciljem da se ukloni stigma iz depresije i da se shvati da samoubojstvo može biti štetna posljedica bolesti.
Istraživači su procijenili studente ADAP-a šest tjedana nakon tečaja, a zatim ponovno četiri mjeseca kasnije, i otkrili da, iako ADAP ne utječe značajno na stigmu, učenici u ADAP-u imaju značajno bolje razumijevanje što je depresija u usporedbi s kontrolnom skupinom. Otprilike 54 posto učenika ADAP-a smatralo se “pismenim za depresiju” nakon četiri mjeseca, u usporedbi s 36 posto kontrolnih studenata. Također su otkrili da je 16 posto ADAP-ovih studenata nakon završetka programa tražilo pomoć za depresiju, a od tih 44 posto konačno su dobili liječenje od depresije.
"Vjerujemo da su rano liječenje i samopriznavanje depresije ključni za smanjenje patnje kod mladih ljudi, a naši rezultati potvrđuju ukupnu učinkovitost programa", kaže dr. Karen Swartz, izvanredni profesor i osnivač ADAP-a na Sveučilištu Johns Hopkins. u izjavi.
Postoje potencijalne pristranosti za ove rezultate. Od analiziranih ADAP studenata, 64 posto su djevojčice, a 77 posto bijele. Odvojeno istraživanje iz 2017. godine sa Sveučilišta San Diego pokazalo je da je vjerojatnost da će tinejdžerke šest puta vjerojatnije prijaviti simptome depresije od dječaka. Nejasno je jesu li razlike u spolu zbog toga što djevojčice imaju veću vjerojatnost za razvoj depresije ili ako im je lakše prijaviti.
Istraživači Johns Hopkinsa, koji se nadaju da će ADAP-u dovesti učenike srednjih škola, vjeruju da što prije mogu doprijeti do onih u opasnosti, ranije mogu intervenirati i pomoći im da dobiju pomoć koja im je potrebna. Smatra se da bi pismenost s depresijom trebala biti normalizirani dio standardiziranog kurikuluma za zdravstvenu edukaciju - i kada se depresija normalizira, stigma se može iskorijeniti.
Je li pravna marihuana mijenja navike tinejdžera? Studija pokazuje utjecaj je "nejasno"
Od svih statističkih podataka objavljenih u nedavnom istraživanju o praćenju budućnosti, one koje se tiču korištenja marihuane bile su neke od najmanje dramatičnih. No, neki vide nedostatak promjene kao dokaz da legalizacija ne može utjecati na to koliko često tinejdžeri puše travu
Studija otkriva da su kronični pušači marihuane u opasnosti od depresije
Novo istraživanje pokazalo je da mladi ljudi ovisni o marihuani pokazuju znakove promijenjenih funkcija mozga koje mogu dovesti do depresije i povećanog rizika za psihozu.
Nova studija otkrila je da su buhe od ljudi, a ne štakori, raširile crnu smrt
U radu objavljenom u 'Proceedings of the National Academy of Sciences', znanstvenici sa Sveučilišta u Oslu koristili su matematičko modeliranje kako bi dokazali da je vjerojatnije da je crna smrt uzrokovana ušima i ljudskim buhama, a ne zaraženim štakorima.