5 načina na koje globalno zagrijavanje potiče globalno nasilje

Teško je reći, bez rigorozne statističke analize, je li 2016. godina bila jednako neobično nasilna kao što se osjećala, ali evo nečega što sigurno znamo: prvih šest mjeseci ove godine bili su najtopliji od najmanje 1880. i vrlo široka margina. Također znamo da su ljudi skloniji nasilju u vrućini i da su stravični napadi svakodnevno krvavo kapali u naše vijesti.

Dokazivanje uzročnosti je teško. Vrućina može katalizirati nasilje više nego što je izaziva i da je dinamika gotovo nemoguća za dijagram ili dokument. Ipak, to ne znači da ne postoji veza između klimatskih promjena i kulturnih previranja. Nije slučajno da se izraz "vruće krvi" koristi kao sinonim za "brzo gnjev". Godine 2013. Berkeleyjev ekonomist Edward Miguel i njegovi kolege objavili su članak u Znanost koja je pogledala 60 radova koji su u vezi s ekstremnim vremenskim uvjetima s nasiljem u svim disciplinama, geografskim lokacijama i povijesnim vremenskim okvirima. Otkrića su bila još jača i dosljednija nego što je mogao zamisliti.

"Zapanjujuće je što smo čitali o svemu, od hinduističkih nemira u Indiji, do invazije na kopno u Brazilu, na kriminal u Australiji, na građanski rat u Africi, nasilje u obitelji u SAD-u", kaže on Inverzan, "Gotovo svi su pokazali taj odnos gdje je viša temperatura bila povezana s više nasilja."

Neka mjesta su jače pogođena od drugih. "Doista je mnogo najsiromašnijih zemalja, koje također počinju raditi u nekim od najtropskijih regija - najtoplijih regija - koje će biti najviše pogođene", kaže Miguel.

Evo pet načina na koje će klimatske promjene utjecati na fizičko, kulturno i ekonomsko nasilje.

Civilna krv

Postoje različita moguća objašnjenja jake korelacije između temperature i nasilja, ali jedno je jednostavno pitanje fiziologije: postoje dokazi da su ljudi brže ublaženi kada je vruće. U jednoj studiji koju je Miguel pogledao, policajci su vjerojatnije koristili oružje u simulaciji treninga kada je temperatura u prostoriji bila povećana. Istraživanja u SAD-u pokazuju da se nasilje povećava tijekom vrućeg vala iu javnim prostorima iu privatnim prostorima (tj. Nasilju u obitelji), što potkopava teoriju da je povećano nasilje samo pitanje da se više ljudi nalazi vani, gdje je vjerojatnije da će doći u međusobni kontakt.

Istina je da klimatske promjene zagrijavaju sjeverne geografske širine brže u apsolutnim vrijednostima, ali u smislu odstupanja od normalnog, to su mjesta u blizini ekvatora koja su najteže pogođena. Što ste udaljeniji od tropa, to je šira normalna temperatura, a manje dana ćete provesti izvan normalnog u toplijem svijetu. No, bliže ekvatoru, normalni raspon temperatura je vrlo uzak, prosječno povećanje od samo jednog stupnja ili dva vas gura izvan raspona normale gotovo cijelo vrijeme. Upravo ti temperaturni šokovi potiču nasilje više od godišnjih prosjeka. Miguelovo istraživanje sugerira da bi Afrika, primjerice, do 2050. mogla vidjeti porast sukoba za 40 posto - zapanjujući porast u dijelu svijeta koji već vidi više od svog udjela u građanskom ratu i sukobima.

Otkaza usjeva

Dio odnosa između temperature i nasilja je izravan, ali drugi dio je neizravan. Na primjer, ako zemlja trpi godine suše i usjevi ne uspiju, to dovodi do ekonomske i socijalne nestabilnosti, što opet povećava šanse za oružani sukob. Povijesni podaci o klimi pokazuju snažnu vezu između ekstremnih vremenskih događaja i kolapsa civilizacija. Građanski ratovi se povećavaju dok se svijet zagrijava ciklusom El Nio južne oscilacije, a zatim pada kako se planet ponovno hladi.

U ovom slučaju, također je istina da će dijelovi svijeta koji počinju biti topliji, siromašniji i nasilniji biti nerazmjerno pogođeni. Gospodarstva tih zemalja uglavnom su jako ovisna o poljoprivrednoj proizvodnji i stoga su mnogo osjetljivija na klimatske šokove. Također im nedostaje institucionalna podrška kako bi se osigurali poljoprivrednici od propadanja usjeva.

Ekonomski pad

Kada postane vruće, ekonomska produktivnost se smanjuje; samo je teže dobiti nešto u vreloj vrućini. Bogate zemlje su donekle izolirane od toga jer više njihovih radnika provodi dane u klimatiziranim prostorima, ali gospodarstvo svake zemlje na zemlji uvelike ovisi o radnoj snazi ​​na otvorenom. To je važno jer ekonomski sukobi mogu potaknuti društvene i političke sukobe i dovesti do više nasilja.

Studija koju su proveli Miguel i njezini kolege iz 2015. otkrili su da je optimalna prosječna temperatura za zemlju u smislu produktivnosti oko 55 stupnjeva Fahrenheita - postaje toplija ili hladnija od ove i postoje ekonomski gubici. To znači da sjeverne zemlje, koje već imaju visoku kvalitetu života, uistinu mogu imati ekonomsku korist od klimatskih promjena zahvaljujući povećanju poljoprivrede i produktivnosti radnika.

S druge strane, zemlje blizu ekvatora, koje su obično najsiromašnije, bit će najgore spaljene. Što je početna temperatura toplija, to će svaki dodatni stupanj zagrijavanja utjecati na produktivnost, otkrili su Miguelovi rezultati istraživanja. "Stvarno izgleda da je trend prema zagrijavanju u globalnoj klimi onaj koji će težiti svijetu prema većoj ekonomskoj nejednakosti ili vremenu, a to je prava briga", kaže on.

Smanjeni resursi

Postoje mnoge stvari koje zemlje mogu učiniti kako bi ublažile posljedice klimatskih promjena, ali zemlje koje će biti najteže pogođene također će imati tendenciju da budu one koje nemaju sredstava za učinkovito rješavanje problema. Siromašne zemlje s pravom se osjećaju ljutito što su bogate zemlje imale bogatstvo na jeftinim fosilnim gorivima, ali one su one koje nerazmjerno trpe posljedice. Sporazum COP21 o klimatskim promjenama u Parizu uspio je razviti zemlje da pomognu u plaćanju programa ublažavanja u zemljama u razvoju, iako su detalji malo o tome kako će točno biti odgovorni za svoja obećanja. Te vrste međunarodnih napora su važne, ali nije jasno hoće li to biti dovoljno za ublažavanje tereta rastuće globalne nejednakosti potaknute klimatskim promjenama.

Rastuća nejednakost

Možda mislite da sve ovo zvuči prilično loše, ali samo za one koji su na gubitničkoj strani medalje. Međutim, postoji mnogo istraživanja koja sugeriraju da i nejednakost utječe na sreću pobjednika. Većina nas je uznemirena nepravednim sustavom, čak i ako je to korist od nas. U svijetu u kojem informacije slobodno prolaze kroz veći dio planeta, svatko ima interes u borbi protiv nejednakosti. Klimatske promjene izazivaju značajne poteškoće u planovima zemalja u razvoju da iziđu iz siromaštva, ali to nije beznadan problem. Doista, to je problem koji vrijedi shvatiti vrlo ozbiljno.