Ljudi su se doselili u Sjevernu i Južnu Ameriku duž više ruta, tvrde znanstvenici

$config[ads_kvadrat] not found

Final Fantasy VII Remake. Прохождение 09 (новый континент)

Final Fantasy VII Remake. Прохождение 09 (новый континент)
Anonim

Tisuće godina, ljudi u Euroaziji bili su odsječeni od Amerike ledom. Ali kad se led počeo topiti i ljudi su prelazili Beringov prolaz iz Sibira, sudbina čovječanstva se promijenila, a Amerike su se transformirale. Ipak, jedan od glavnih problema u srcu ove velike migracije su znanstvenici koji su uključeni u novo Znanstveni napredak studija zaključana u pat-poziciji. Tko je prvi stigao tamo i kako su stigli tamo?

Postoje dva konkurentna prostora: ruta bez korita leda i ruta sjeverne pacifičke obale. Prvi, koji pretpostavlja da su ljudi putovali duž koridora bez leda koji je započeo na Aljasci, a zatim proširio u visoke ravnice Sjeverne Amerike putem nepokretne staze, viđen je kao jedina opcija već desetljećima. Ali u novije vrijeme, teorija o obalnim rutama, koja pretpostavlja da su prvi Amerikanci migrirali prema obalama Tihog oceana od Beringovog tjesnaca do Južne Amerike, dobila je trakciju. Neki znanstvenici čak tvrde da to čini staru teoriju spornom.

U novoj studiji međunarodni tim istraživača priznaje postojanje intelektualnog zastoja. Dvije konkurentne teorije o tome kako su ljudi nastanjivali Ameriku za sada su jednako održivi, ​​tvrde oni.

"Ono što kažemo je da je povijest ljudskog raspršivanja ui kroz Ameriku složenija nego što ljudi danas žele zaključiti", objašnjava koautor i sveučilište Kalifornije, drevni stručnjak za DNK Santa Cruz Lars Fehren-Schmitz, dr.sc., na Inverzan, "Mislimo da bismo trebali čekati i prikupiti više dokaza, posebno u područjima od kritične važnosti za različite scenarije, prije nego što jednostavno kažemo da je jedan model" pobjednik "."

Zastoj je izvanredan jer su te teorije kao da su predstavljale različite vremenske rokove kada su prvi put predstavljene. Teorija o koridoru bez leda i kopna, najprije je bila povezana s naseljima ljudi iz Clovisa, koji su živjeli diljem Sjeverne Amerike prije otprilike 13.000 godina - stoga je bila poznata kao teorija "prvi Clovis". U međuvremenu, priobalna ruta sugerira da su ljudi možda migrirali na jug između 20.000 i 15.000 godina.

No, u novije vrijeme, novi dokazi, poput drevnih ljudskih izmeta pronađenih u Oregonu i kamenim alatima pronađenim u Teksasu, pokazali su da su ljudi bili u Amerikama prije 16.000 godina, što upućuje na pogrešnu teoriju "prvi Clovis". Ipak, to ne isključuje ideju da su ljudi putovali kroz hodnik bez leda.

Dokazi koji podupiru teoriju o koridoru bez leda i teoriju o obalnim rutama predstavljaju pomalo zagonetku, ali Fehren-Schmitz kaže da postoji barem jedan način za rješavanje rasprave: Moramo prihvatiti da su ljudi putovali u Ameriku na više pravaca.

"Ako se ljudi konačno raziđu na kontinent iz Beringije, vrlo je vjerojatno da oni jednostavno nisu svi istodobno trčali kad se otvorila prva mogućnost", kaže on. "Neki su možda izravno slijedili obalu, dok su drugi koji su ostali u Beringiji prešli 500 ili 1000 godina u unutrašnjost."

Fehren-Schmitz je "veliki pristaša obalne rute", ali rad drugih znanstvenika naveo je nju i njezine koautore da u novom dokumentu priznaju da su obalna putovanja "prerano uska interpretacija trenutnih dokaza". autorica, Sveučilište Aljaske, profesor antropologije Fairbanks Ben Potter, objašnjava Inverzan da se ne možemo definitivno pozabaviti teorijom o obalnim rutama, jer nam nedostaju podaci o sjevernom dijelu te rute. Štoviše, ako je teorija o obalnim rutama točna, pita se, kako bi onda kultura navikla na lov mamuta i bizona tako brzo prešla u pomorsko društvo? Zaključuje da postoji "nedostatak dokaza da bismo trebali očekivati ​​dokaze" i da je potrebno više istraživanja.

"Jasno nam je da ne možemo isključiti niti jednu mogućnost", kaže Potter. “Naše kritike usmjerene su na pružanje pitanja koja treba riješiti u budućim iteracijama hipoteze o migraciji obale. Prihvatili smo da i uz ova pitanja, obalna ruta ostaje održiva hipoteza. Čak i sumnjam da su oba pravca možda korištena prilično rano, ali to ostaje nagađanje.

No, jedan od razloga zašto se čini da postoji nedostatak dokaza za teoriju obale je zato što je to novo područje proučavanja, napominje profesor Jon Erlandson sa Sveučilišta u Oregonu. Erlandson je zagovornik hipoteze o autocesti kelpa, koju neki znanstvenici razmatraju kao podtoriju u okviru teorije o obalnoj migraciji. On kaže Inverzan da su arheolozi opsežno pretražili 1.500 milja hodnika bez leda za dokaze prije Clovisa, ali su jedva počeli tražiti slične lokacije duž pacifičke obale.

Fehren-Schmitz nije obožavatelj hipoteze o morskim plijenom, jer vjeruje da "manje ili više izbjegava mogućnost da su ljudi nastanjivali zemaljsku Beringiju" i da postoji dovoljno dokaza da ljudi tamo žive. Ali to ne znači da moramo odbaciti tu teoriju. Po njegovom mišljenju, samo zato što jedan model odgovara promatranju ne znači da je to jedini model koji može objasniti stvari. Znanost, zaključuje on, "treba se temeljiti na provjeri i krivotvorenju."

$config[ads_kvadrat] not found