Psihologinja Čerkić: Ljudi često miješaju pojam anksioznosti i napada panike
Nekada smo mislili da je anksioznost jednako uobičajena među starijim odraslima kao što je među mladima, ali novi pregled čini hrabru tvrdnju: ljudi koji su mlađi od 35 godina najčešće pate od tjeskobe.
Pregled znanstvene literature o anksioznosti, koju je vodio Sveučilište u Cambridgeu, objavljen je u nedjelju u časopisu Mozak i ponašanje, Tim istraživača koristio je naprednu PRISMA metodologiju - elektronske i ručne pretraživače citata - kako bi identificirali 1.232 akademska rada o tjeskobi. Međutim, nakon što je uklonio 338 duplikata i pregledao samo najstroža i legitimnija istraživanja, tim je ostao sa samo 48 studija koje su osjećali kao da su napravili rez.
Otkrili su da je učestalost anksioznih poremećaja visoka u populacijama širom svijeta - posebice žene, mlađe dobne skupine i ljudi iz Sjeverne Amerike, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Osobe mlađe od 35 godina, bez obzira na kulturu, bile su nerazmjerno pogođene tjeskobom - osim za Pakistan. Pakistan je bio jedina zemlja u literaturi, gdje su ljudi u srednjim godinama doživjeli veći teret anksioznosti.
"Anksiozni poremećaji za neke ljude mogu učiniti život izuzetno težim i važno je da naše zdravstvene službe shvate koliko su česte i koje su skupine ljudi u najvećem riziku", kaže glavni autor Olivia Remes. „Skupivši sve te podatke zajedno, vidimo da su ti poremećaji uobičajeni u svim skupinama, ali žene i mladi su nerazmjerno pogođeni.“
Remes i njezin tim primjećuju da nedavna istraživanja anksioznosti sve više prepoznaju da je rana odrasla osoba razdoblje s najvišim vrhuncem anksioznosti. Istraživači pretpostavljaju da bi "promjena dobi i struktura stanovništva" mogla biti pokretač ovog pomaka.
Ono što oni vjerojatno ovdje znače jest da se čini da se više zabrinutoj mladosti čini da ima više mladih općenito. Dok su populacije mladih sve manje i manje u Sjedinjenim Državama, Europi i Aziji, one stalno rastu u Južnoj Aziji i podsaharskoj Africi. Prema Ujedinjenim narodima, u svijetu ima više mladih nego ikad prije. Od 2015. bilo je 1,8 milijardi ljudi u dobi između 10 i 24 godine. U 48 najmanje razvijenih zemalja svijeta, djeca i adolescenti čine većinu stanovništva. Nije ni čudo što ti mladi ljudi osjećaju posljedice anksioznosti.
Istraživački tim primjećuje da je prvi korak u pomaganju ovoj populaciji povećanje količine istraživanja anksioznosti. Da ponovim: Od 1.232 dokumenta tim je našao samo 48 dovoljno strogih. Marginalizirane zajednice, autohtone kulture, seksualni radnici i ulična mladež jedva da su proučavani zbog anksioznosti, a dokumenti koji analiziraju azijsku i australsku populaciju su ozbiljno nedostajali.
"Čak i uz prilično velik broj studija o anksioznom poremećaju, teško je pronaći podatke o marginaliziranim skupinama, a ti ljudi koji su vjerojatno još veći rizik od opće populacije", izjavila je koautor Carol Brayne u priopćenju., "Nadamo se da će se, identificirajući ove praznine, buduća istraživanja moći usmjeriti prema tim skupinama i uključiti veće razumijevanje o tome kako takvi dokazi mogu pomoći u smanjenju opterećenja pojedinaca i stanovništva".
Novo istraživanje sugerira da su antisocijalni tinejdžeri različiti razvoj mozga
Nije samo loše ponašanje - antisocijalni tinejdžeri imaju različite strukture mozga nego društveni tinejdžeri. Ova nova studija sa Sveučilišta Cambridge i Sveučilišta Southhampton objavljena je danas u časopisu Journal of Child Psychology and Psychiatry. Dva tima istraživača samostalno su proučavala odvojene populacije ...
Istraživanje pronalazi fleksibilne radne aranžmane u korist žena više od muškaraca
Muškarci se suočavaju sa stigmom kada traže fleksibilne radne dogovore, prema novom istraživanju iz Australije. U izvješću je utvrđeno da su žene koje organiziraju rad s nepunim radnim vremenom, rade od kuće, određuju vlastito radno vrijeme ili odlaze na odsustvo sretnije sa svojim poslodavcem od onih koji to ne rade. Međutim, upravo suprotno ...
Crne rupe imaju nevjerojatno snažne vjetrove, proučava istraživanje
Tim znanstvenika sa Sveučilišta Alberta uspio je pronaći dokaze o svemirskim vjetrovima stvorenim crnim rupama koje bi mogle objasniti kako se formiraju galaksije.