Klimatske promene
Protokol iz Kyota, međunarodni sporazum kojim se suzbijaju emisije stakleničkih plinova i suzbijaju klimatske promjene, općenito se smatra diplomatskim neuspjehom još 1997. godine, nakon što su se pregovori raspali, a ključni igrači povukli se iz stola. No, u retrospektivi, sporazum se pokazao iznenađujućim uspjehom: novo izvješće pokazalo je da su potpisnici propustili svoje kolektivne obveze za 2,4 milijarde tona između 2008. i 2012. Sve 36 pojedinačnih potpisnika ispunilo je uvjete sporazuma, nakon što su uzeli u obzir fleksibilne ciljeve,
Cinik bi rekao da je to bila sretna nesreća - da je globalna ekonomska kriza usporila rast koji bi inače potaknuo veće emisije. To je možda istina, ali ima mjesta i za nadu. Kao prvo, trošak ispunjavanja ciljeva postavljenih u Kyotu bio je mnogo manji od očekivanog. Najviše što je svaka zemlja potrošila za postizanje ciljeva bila je 0,1 posto BDP-a, a za mnoge je trošak bio znatno niži. Ova cijena bila je između desetine i četvrtine onoga što su stručnjaci predvidjeli u vrijeme potpisivanja.
Ponovo, cinik će reći da su ciljevi ispunjeni jer to je bilo jeftino - ako ispunjavanje ciljeva košta ono što se očekivalo, ciljevi ne bi bili ispunjeni. Vjerojatno je to točno, ali i pored toga - ostaje činjenica da alternativna energija postaje jeftinija i jeftinija, a to je dobro za postizanje ciljeva klimatskih promjena sada iu budućnosti.
Zašto je pogrešno označiti Kyoto protokol katastrofom - @ MichaelGrubb9: http://t.co/qJwQoyxLOD pic.twitter.com/GsSX5PxCuK
- Klima Home (@ClimateHome) 10. lipnja 2016
Govoreći o budućnosti, ovo izvješće je veliki signal za Pariški sporazum, koji je potpisan ranije ove godine, i daleko je opsežniji nego što je to bio Kyoto. Iskustvo svijeta s Kyotom govori nam da su međunarodni sporazumi važni i da ispunjavanje ciljeva nije samo slučajnost. Sjedinjene Države nikada nisu ratificirale Kyoto, a Kanada se povukla nakon što se isprva složila, a te su zemlje učinile daleko gore u smislu ispunjavanja ciljeva postavljenih u protokolu u usporedbi sa zemljama koje su zapravo obećale.
Obveze preuzete u Pariškom sporazumu nisu dovoljne da bi se planet zaustavio na dva stupnja Celzijusa zagrijavanja, što je prag koji se mnogi znanstvenici slažu da ga moramo zadržati kako bi spriječili najgore posljedice klimatskih promjena. No, to je mjesto za početak, a ako se Kyoto protokol drži pouke za budućnost, to je da su zemlje voljne i sposobne učiniti svoj dio u borbi protiv klimatskih promjena, te da će se troškovi povezani s time smanjiti, što će olakšati globalno napore da se pojača.
Pod morem: zašto livade morske trave mogu biti ključ za borbu protiv klimatskih promjena
Prema UN-ovom Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama, ključno je pronaći načine kako smanjiti količinu zagađivača u atmosferi prije katastrofe klimatskih promjena. Znanstvenici traže odgovore na podvodnim livadama morske trave.
Kako plastika može iznenaditi pomoć u borbi protiv klimatskih promjena
Nisu svi biopolimeri jednaki. Kako se broj upotrebe polimera povećava, tako i potražnja za plastikom. Prebacivanje s polimera na bazi nafte na biološki bazirane polimere moglo bi smanjiti emisije ugljika, ali oni također djeluju kao ponor ugljika. Međutim, postoji alternativa koja može riješiti mnoge ...
Što je Arctic Engineering? Zaštita infrastrukture od klimatskih promjena
Temperature u Arktiku rastu dvaput brže od bilo kojeg drugog mjesta na planeti. To je izazov s kojim se trenutno suočavaju arktički inženjeri, stručnjaci za zamrznuto tlo zaduženi za održavanje i širenje regionalne infrastrukture. To je veliki izazov za mladu disciplinu. Arktički inženjering je samo ponovno ...