Ledeno doba Skeleton otkriva novu povijest američkih Indijanaca

U 2013. pronađeni su ostaci dviju beba ledenog doba u arheološkom nalazištu Upward Sun River u središnjoj Aljasci. Pronađeno u istom 11.500-godišnjem grobu, dvije bebe ostaju najstariji dokaz o ljudskim ostacima ikad pronađenim u Sjevernoj Americi. U novom Priroda znanstvenici su sekvencirali puni genom jedne od dojenčadi - djevojku koju je nazvala današnja lokalna zajednica kao Xachi'tee’aanenh t'eede gay, ili "Djevojčica izlaska sunca" - i otkriti njezinu prošlost koja mijenja povijest.

Njezin genom otkriva da je pripadala ranije nepoznatoj i različitoj populaciji Indijanaca, koju autori studije nazivaju Drevni Beringovci. U časopisu objavljenom u srijedu, znanstvenici sa sveučilišta u Cambridgeu i Kopenhagenu objašnjavaju da su njezini geni dokaz da su Drevni Beringovci došli na prvo mjesto: oni su bili početni izdanak populacije predaka koji je doveo do drugih sjevernjačkih i južnih indijanskih skupina koje znanstvenici već znaju oko.

Prema timu ove studije, Sjeverna Amerika je prvi put riješila ova zajednička, osnivačka populacija, koja se zatim postupno podijelila u različite podskupine.

"Drevni Beringovci i svi drugi Indijanci potječu iz iste populacije izvora", kazao je koautor dr. José Victor Moreno Mayar sa Sveučilišta u Kopenhagenu Inverzan putem e-pošte. "Drevni Beringovci mogli bi se misliti kao treća grana američkih Indijanaca, a druga dva su Amerikanci iz Sjeverne i Južne Indije."

Ovaj nalaz pomaže razjasniti kada se dvije odvojene grane Sjevernih i Južnih Indijanaca razdvajaju jedna od druge. Ranije su znanstvenici raspravljali je li se ta podjela dogodila nakon ljudi su migrirali iz Azije na Aljasku, ili su genomski različite skupine iz Azije putovale kontinentalno odvojeno. Uspoređujući genom djevojčice Sunrise Child s genoma današnjih indijanskih populacija, znanstvenici su otkrili da su drevni Beringovci bili izolirani od zajedničke predačke populacije prije 20.000 godina.

Dolazi to razdoblje prije podjela koja je dovela do sjevernih i južnih skupina, do kojih je došlo prije 17.000 do 14.000 godina.To sugerira da je vjerojatno bilo pravedno jedan val migracije u Ameriku.

Arheološki dokazi podupiru ideju da su ljudi živjeli u Americi južno od kontinentalnih ledenih pokrova još prije 14.600 godina, ali ukupni vremenski okvir kako i kada su se pojavili ljudi u Americi zamagljen je neskladima.

“Prije nego što smo saznali o drevnim Beringovcima, znali smo samo za sjeverne i južne grane američkih Indijanaca”, kaže Mayar. "Iako se činilo da su se oni međusobno razlikovali u Sjevernoj i Južnoj Americi, činjenica da su Drevni Beringovci rani američki izdanak na Aljasci potvrđuje taj rezultat."

Ova nova studija pokazuje da se populacija domorodačkih Amerikanaca razišla od predaka azijske skupine u sjeveroistočnoj Aziji prije 36 000 godina tijekom kasnog pleistocenskog razdoblja i migrirala preko kopnenog mosta Beringia povezujući sjeveroistočnu Aziju sa sjeverozapadnom Sjevernom Amerikom. U toj regiji surovi vremenski uvjeti i glacijalne barijere zadržali su neke populacije - poput drevnih Beringovaca - na jednom mjestu dulje vrijeme. Znanstvenici iza ove studije vjeruju da se podjela između Sjevernih i Južnih Indijanaca dogodila tek nakon što su neki njihovi preci uspjeli proći kroz odmrzavanje, divovske ledenjake koji su pokrivali Kanadu i dijelove sjevernog SAD-a.

"Drevni Beringovci su se razlikovali od drugih Indijanaca prije nego što su se dosad pojavile bilo kakve drevne ili žive indijanske populacije," kaže koautor studije dr. Eske Willerslev, evolucijski genetičar na sveučilištima u Cambridgeu i Kopenhagenu. objavljen u srijedu.

"U osnovi je to reliktna populacija skupine predaka koja je bila zajednička svim Indijancima, tako da su nasljedni genetski podaci dali ogroman potencijal u smislu odgovaranja na pitanja koja se odnose na rana ljudska bića u Americi."