Gledajte 100.000 teretnih brodova kako se kreću oko Zemlje u stvarnom vremenu

$config[ads_kvadrat] not found

Hiljade brodova iz Drugog svjetskog rata raspadaju se na morskom dnu

Hiljade brodova iz Drugog svjetskog rata raspadaju se na morskom dnu
Anonim

Gotovo 90 posto svega što danas kupujemo isporučeno je u nekom trenutku u inozemstvo. Ona govori nešto o američkom industrijalizmu i trgovini, kao io tome koliko zagađenja svakodnevno dolazi u naše oceane. Trgovinski sustavi koji prolaze preko Atlantika i Pacifika stari su koliko i sami brodovi, ali do sada je to bio izazov za one unutar sektora brodarstva (i onih koji se protive njegovoj praksi) da doista pokažu javnosti koliko je masovna.

Komercijalni brodovi proizvode dnevno više od milijun tona ugljičnog dioksida iz bunker goriva, gdje nam ova iznimno korisna praksa odjednom prestaje biti toliko korisna. U nastavku, masa svjetske pomorske industrije istaknuta je u pomičnoj mapi koja simulira sve dokumentirane rute isporuke iz 2012. godine.

Kartu je izradio studio za digitalno novinarstvo pod nazivom Kiln pomoću podataka istraživanja Instituta za energetiku UCL-a. Istraživači su prvo izvukli podatke iz egzotične Zemlje, koja prati pomorske brodare. Pomoću specifičnog identifikacijskog broja svakog broda mogli su odrediti druge čimbenike o brodovima zahvaljujući podacima za praćenje, kao što su motori, ograničenja brzine i emisije ugljika.

Karta razgrađuje brodove u pet glavnih kategorija: kontejneri, suhi rasuti teret, tankeri, raspršivači plina i vozila. Znatiželjni korisnici mogu provjeriti pojedinačne rute tako što će povećati i koristiti opcije boja na karti kako bi identificirali svaku od njih. Karta je samo malo za prvi kvartal ove godine, zahvaljujući nepotpunim podacima.

Neke od najvećih svjetskih brodskih linija su na punom zaslonu i lako se povećavaju, ako znate što tražite. Među njima su Panamski kanal - najpoznatiji po povezivanju Atlantika s Pacifikom - i vrhunac obale Kine, gdje je 2012. godine izvezen najveći broj isporuka. Dok istraživači kažu da bi danas broj bio samo "malo veći", brodski promet mogao bi se uvelike povećati do 2050. godine zahvaljujući sve većoj populaciji i mogao bi zauzeti oko 17% ukupnih emisija stakleničkih plinova u svijetu.

$config[ads_kvadrat] not found