Nadrndana nastavnica - Pacov u hamburgeru
U novoj drami američke mreže, Padajuća voda, tri naizgled nepovezana čovjeka sanjaju tri odvojena dijela istog sna. Vi ste pogodili - sudbina im je da se sastanu, i sastavljaju misterij koji uključuje djevojku MUP-a i izgubljenog klinca.
Iscrtana crta inspirirana je s četiri vodeće teorije o tome zašto sanjamo, kaže profesor neuroznanosti Moran Cerf (peta teorija sugerira da uopće ne sanjamo, ali zbog argumenta to ćemo ignorirati). "Televizijska emisija kombinira te teorije i kaže:" Dobro, ako vam vaši snovi pokušavaju nešto reći, što bi oni rekli? " Inverzan, “Kreatori su počeli raditi na predstavi u pravo vrijeme; to je samo u posljednjih 10 godina koje su počele istraživati snove."
Najstariju teoriju o tome zašto sanjamo zagovarali su Carl Jung i Sigmund Freud. Njih dvoje sugerirali su da snovi predstavljaju emocije koje potiskujemo tijekom cijelog dana: "Vaš čuvar je pao i imate manje energije da sahranite kako se osjećate", kaže Cerf, potičući neku vrstu emocionalnog iscjeljenja koje omogućuje sanjarima da dođu u dodir sa svojim osjećajima u mentalno sigurnom prostoru. Komplementarna teorija predlaže da su snovi u određenoj mjeri remixirani popis za reprodukciju memorije za mozak, dok je on u modu minimalne snage.
S druge strane spektra je premisa da su snovi zapravo način da planiramo budućnost, a ne da se zadržimo na prošlosti kao što su Jung i Freud mislili. Cerf je objasnio da su te teorije zaključile da je sanjanje simulacija koja nam omogućuje da vježbamo za buduće ishode u sigurnom prostoru. To je možda razlog zbog kojeg se naše noćne more češće i živopisnije sjećamo u odnosu na ugodnije, slatke snove.
A to bi moglo biti i temelj za to Padajuća voda: Ljudi u istom zemljopisnom okruženju vjerojatnije sanjaju slične stvari jer susjedstva obično sadrže stanovnike u sličnoj fazi života koja se bori s usporedivim socioekonomskim čimbenicima.
"Nije da znamo što će se zapravo dogoditi sutra", kaže Cerf. - Ali to se doista osjeća kao pravo iskustvo u mozgu. Mi doista mislimo da smo tamo, ne dovodimo u pitanje, a kad se probudimo, naš mozak može zadržati nešto od tog iskustva, koje bi nam potencijalno moglo pomoći u budućnosti."
Činjenica da mozak zapravo ne može točno predvidjeti kakva bi se budućnost mogla dogoditi, ne sprečava nas da vjerujemo da ona može. U studiji iz lipnja 2016. koju je provela Mreža SAD-a, a koju su pregledali Cerf, tisućljetni i odrasli generacije Z u uzorku od 1.000 osoba tvrdili su da su često imali “prediktivne snove”.
Uzorak je također otkrio da ljudi koji se identificiraju kao “desni mozak” obično imaju više živih, čestih snova nego ljudi s lijeve strane mozga. Generacija Y i Z ljudi koji dolaze iz multikulturalnih obitelji, čini se, najviše pamte i sanjaju, dok ljudi koji su teški korisnici tehnologije izvješćuju da imaju najsjajnije snove u usporedbi s općom populacijom.
Vjerojatno najznačajniji dio ove studije je da 83 posto ispitanika vjeruje da njihovi snovi zapravo sadrže važne dokaze o njihovoj podsvijesti. "Ništa ne može pobijediti vaš mozak stvaranjem stvarnosti", tvrdi Cerf. Kome su ipak potrebne alternativne stvarnosti, kada možete samo sanjati?
Može li mozak odraslih rasti nove stanice? Neuroznanstvenik pokušava okončati raspravu
Utješno je misliti da kao stara imamo stalnu opskrbu novih moždanih stanica. Desetljećima su neuroznanstvenici raspravljali o ovoj temi s proturječnim rezultatima. U novom radu, jedan znanstvenik tvrdi da već imamo odgovor na ovo pitanje
Što je Claustrum u mozgu? Objašnjava neuroznanstvenik
Uzimajući kratku pauzu od serije Inverse's 'Your Brain on Blank', neuroznanstvenik Shannon Odell nas uhvati na zaboravljenom području mozga. Mnogo vremena provodimo raspravljajući o nekim glavnim područjima mozga, ali on se sastoji od doslovno milijardi dijelova, pa je vrijeme da naučite nešto novo.
Prvi put seks i vodič djevice za zabijanje noktiju!
Ako ćete se prvi put seksati, pročitajte naš vodič za djevice o prvom seksu da biste znali sve što trebate znati o tom sljedećem velikom koraku!