Nedostatak sna
Za one od nas s osobama sklonim ljutnji ili neprijateljstvu, postoji mnogo stvari o kojima treba uznemiravati: strašni radni sastanci ili problem svjetske mikroplastike, na primjer. Većinu vremena nadilazimo te iritanse - osim ako nam nije potreban san. Kada je to slučaj, studija objavljena u Eksperimentalna psihologija pokazuje da je još teže sve otresti.
Dr. Zlatan Krizan, profesor psihologije u državi Iowa i prvi autor nove studije, ne ograničava svoju analizu spavanja na večernje sate. U eksperimentu na 142 „člana zajednice“, on i njegovi koautori istaknuli su vezu između deprivacije sna i ljutnje tijekom dana, pokazujući da s četiri manje spavanja po noći, sudionici ne samo da su lakše frustrirani, nego su i izgubili ključna sposobnost upravljanja tom frustracijom tijekom vremena.
"Ako nekoliko dana izgubimo san, usporimo, naša se budnost pomiče", kaže Krizan Inverzan. “To ima sve vrste posljedica na sve što radimo bez naše svijesti o tome. A mnoge od tih posljedica dosežu doista jedinstvene džepove ljudske prirode."
Za dva dana, 67 od “članova zajednice” poštovalo je ograničen raspored spavanja - rečeno im je da idu u krevet dva sata kasnije od svog normalnog vremena spavanja i ustanu dva sata ranije. Ove umorne duše su tada bile podvrgnute 12 online anketama o proizvodima dok su se u pozadini igrali neprijatni statički zvukovi. Krizan je bio jasno provocirati njegove podanike.
Nije iznenađujuće da su i oni koji su bili uskraćeni za spavanje i odmorili subjekte bili frustrirani tim zvukovima - iako su ispitanici koji su bili uskraćeni za spavanje zabilježili nešto veće rezultate gnjeva. Ali ovaj rad je važan nalaz nije da su ljudi koji su uskraćeni za vrijeme postali ljuti; to je da oni ostao više nego u kontrolnoj skupini.
“Kada su pojedinci koji su upravo održavali raspored spavanja učinili zadatak ocjenjivanja proizvoda, njihova negativna iskustva i emocije su se znatno smanjili tijekom ta dva dana. To sugerira da te stvari nisu bile toliko dosadne i frustrirajuće drugi put “, kaže Krizan.
Ova prilagodba, objašnjava on, je ono što obično očekujemo od ljudi. Nazvana hedonističkom adaptacijom (ili ponekad hedonističkom ergometrom), opisuje našu sposobnost da se prilagodimo i dobrim i stvarno lošim scenarijima. Kada dobijemo novi automobil, u početku smo uzbuđeni mirisom ili novim sjajnim značajkama, ali to na kraju iščezava. Nasuprot tome, kada osjetimo nešto frustrirajuće ili tužno, bol obično s vremenom blijedi.
Kada smo uskraćeni za spavanje, Križanin rad sugerira da se borimo s hedonističkom prilagodbom. Pokazao je to u malom mjerilu svojim dosadnim zvukovima: Otkrio je da su se njegovi kontrolni subjekti s vremenom navikli na buku, ali se subjekti koji su bili uskraćeni sna nikad nisu prilagodili tome.
"Zapravo, pokazali su trend pokazivanja više frustracije drugi put", kaže on. "To je doista fascinantan nalaz ovdje, jer sugerira da bi spavanje doista moglo izazvati pustoš na tim procesima prilagodbe koji su važni za sve vrste stvari: kratkoročno, za studiju, ili dugoročno, za način na koji se ljudi prilagođavaju nepovoljnim životnim okolnostima. na primjer."
Što se tiče objašnjenja trenutnih rezultata, Krizan misli da bi se to moglo svoditi na učinak sna na učenje i pamćenje. Prethodni rad je pokazao da nam spavanje pomaže da konsolidiramo informacije - proces kojim se nova sjećanja ili informacije prenose u “dugoročno pohranjivanje memorije u mozgu”.
"O tome možete razmišljati kao o snu koji prekida konsolidaciju tih negativnih iskustava", kaže Krizan. - Dakle, kad ga sljedeći put susretnete, to je noviji nego što bi inače bio. To je emocionalno značajnije i frustrirajuće u ovom slučaju.
S ovom radnom hipotezom, Krizanov predstojeći rad želi pokazati kako se taj odnos koji je primijetio eksperimentalno odigrava u stvarnom svijetu. On radi na novinama koje analiziraju dnevnik od oko 200 studenata koji su pratili sate i njihova svakodnevna iskustva. No, s najnovijim eksperimentom on postavlja temelje za daljnja istraživanja o tome kako san utječe na neke složenije aspekte društvenog života:
"Stvari koje se odnose na kontrolu emocija, samokontrolu, empatiju, te vrste viših kognitivnih funkcija koje su jedinstvene za ljude doima se kao da pogađaju gubitak sna", kaže Krizan. "To je jedan od fascinantnijih aspekata zašto je san toliko važan za razumijevanje stanja društva i čovječanstva u ovom trenutku."
Zombie Deer Disease: Zašto stručnjaci kažu da se kronični gubitak može proširiti na ljude
"Zombi" bolest jelena prisutna je u 24 države diljem zemlje, a stručnjaci sa Sveučilišta u Minnesoti upozoravaju da bi bolest mogla zaraziti ljude. Objašnjavaju da je fatalna bolest slična onima koji su skočili s životinja na ljude.
Superman ne može bez spavanja jer je u biti biljka
Ovaj članak Setha Simonsa izvorno je vodio u Van Winklesu, u publikaciji o spavanju. Ovogodišnje izdanje Batmana protiv Supermana odgovorit će na brojna dugogodišnja pitanja. Je li Ben Affleck sposoban nositi kultnu kukuljicu? Hoće li Wonder Woman napraviti više od kamejskog izgleda? Je li Zack Snyder doista ništa naučio od ...
Oh Spelacchio! Zašto rimsko božićno drvce može biti gubitak igala
Postoje brojna znanstvena objašnjenja zašto bi rimsko božićno drvce, zvano 'Spelacchio', moglo izgubiti sve svoje igle.