ŽIVIM SA 7 PASA!
Ako pitate bilo kojeg vlasnika psa da li njihov pas zna kada su tužni, vjerojatno ćete dobiti isti odgovor: Naravno! I dok mrzitelji psa mogu izazvati ovu reakciju vlasnicima pasa koji imaju nerealne stavove o svojim psima, dokazi upućuju na to da psi zapravo pokazuju zapanjujući stupanj empatije prema svojim ljudima. Znanstvenici su otkrili da psi mogu razumjeti naš vokabular i intonaciju, a čak i zijevati kad zijemo. Sada, istraživanja pokazuju da će psi aktivno tražiti da nas utješe kada smo uznemireni - ali samo ako mogu zadržati svoju kul.
U radu objavljenom u ponedjeljak u časopisu Učenje i ponašanje Tim istraživača otkrio je da će psi, kada budu stavljeni u eksperiment u kojem se čini da su njihovi vlasnici uznemireni, otvorili vrata kako bi im došli mnogo brže od pasa čiji vlasnici ne izgledaju uznemireno.
U eksperimentu, vlasnik psa sjedio je na stolici u maloj sobi odvojen od psa čistim vratima. Vrata su bila pričvršćena za njegov okvir slabim magnetima, pa ako bi ga pas gurnuo, otvorio bi se, čak i ako bi pas bio manji. Vlasnici su bili podijeljeni u dvije skupine: eksperimentalnu skupinu koja je plakala i očajnički tražila pomoć i kontrolnu skupinu koja je pjevušila "Twinkle, Twinkle, Little Star" i nježno zatražila pomoć. Tim, na čelu s Emily Sanford, diplomom psihologije i znanosti o mozgu na Sveučilištu Johns Hopkins, otkrio je da je od 34 psa u eksperimentu, 16 uspješno otvorilo vrata do svojih vlasnika. Ali među tim psima, psi čiji su vlasnici plakali otvorili su vrata za otprilike jednu trećinu vremena kao psi čiji su vlasnici pjevušili.
Malo je bolno gledati, ali također je i slatko.
Autori studije navode svoje rezultate u daljnjem istraživanju empatije i prosocijalnog ponašanja kod pasa, te da se ti rezultati protežu i izvan jednostavnog ponašanja pri otvaranju vrata.
"Brzina kojom su psi otvorili pokazuje da su bili osjetljivi na emocionalna stanja svojih vlasnika", pišu oni. "Da su psi brže otvorili vrata u nevolji nego u kontrolnom stanju ukazuju da je ljudska nevolja zapovijedala psećoj pozornosti, a možda čak i pružila hitnost psećim postupcima, navodeći ih da se brže otvaraju ako se uopće otvaraju."
Istraživači su također izmjerili emocionalna stanja pasa tijekom eksperimenta, kako s monitorima otkucaja srca tako i time što su vlasnici procijenili razinu anksioznosti njihovih pasa. Iako su istraživači otkrili vrlo malu razliku između broja pasa koji su otvorili vrata tijekom kontrolnog zadatka i eksperimentalnog zadatka - devet i sedam - utvrdili su da su psi u eksperimentalnom zadatku koji nisu otvorili vrata značajno više zabrinuti i uznemireni od bilo kojeg drugog psa u oba eksperimenta.
"U kontrolnom stanju, otvaranje nije bilo povezano s razinom stresa psa i možda je motivirano radoznalošću ili željom za društvenim kontaktom", pišu autori.
Nakon eksperimenta za pomoć, istraživači su psima dali „nemoguć zadatak“ za dobivanje poslastice iz zapečaćene posude. Svrha ovog eksperimenta je bila vidjeti koliko psi gledaju svoje vlasnike kad ne mogu nešto učiniti. To je, kažu autori studije, pomoglo im da procijene snagu odnosa između psa i vlasnika.
Rezultati ovog zadatka pomogli su objasniti što se dogodilo u prvom eksperimentu. Psi koji su otvorili vrata eksperimentalne skupine također gledao je svog vlasnika više vremena tijekom nemogućeg zadatka. To, kažu autori studije, sugeriraju da jača veza između kućnog ljubimca i vlasnika može objasniti zašto su ti psi otvorili vrata kad su mislili da su njihovi vlasnici uznemireni.
Primjerice, odgovori pasa na stres upućuju na to da jednostavna empatija nije dovoljna. Naposljetku, psi koji su najviše pod stresom dobili o plaču njihovih vlasnika bili su i najmanje uspješni u pomaganju. No, psi koji su potisnuli te emocije, kažu autori, bili su najučinkovitiji pomagači kada su vidjeli kako njihov vlasnik treba pomoć.
Dakle, možda najkorisniji psi nisu samo oni koji znaju što osjećate, nego i oni koji također mogu držati hladnu glavu pod pritiskom. Kao i mi.
Drevni Kelti u ravnodušnim odsječenim glavama u današnjoj Francuskoj, otkriva studija
Tim francuskih istraživača piše u časopisu "Journal of Archeological Science" da klasični tekstovi dokumentiraju praksu da Kelti prekidaju glavu svojih neprijatelja nakon bitke. U ovoj studiji, kemijska analiza je otkrila da su te glave prošle kroz proces balzamiranja koji je uključivao biljne smole.
Mali psi Pee Ballerina-Style u pokušaju Trick Big Dogs, Studija pokazuje
Prema studiji objavljenoj u srpanjskom izdanju časopisa "Journal of Zoology", mali psi podižu noge pod većim kutom od velikih pasa kad uriniraju. To im pomaže da pošalju "nepoštene signale" drugim psima: viši znak mokrenja, tvrde znanstvenici, implicira da je veći i konkurentniji pas ostavljen označen ...
Studija pokazuje da je jela mediteranske prehrane mogla pomoći spriječiti depresiju
Istraživači sa Instituta za epidemiologiju i javno zdravlje Sveučilišta u Londonu imaju preliminarne dokaze koji pokazuju da neke dijete mogu igrati ulogu u sprečavanju depresije. Naime, njihovi rezultati upućuju na mediteransku prehranu, unatoč ...