Najbolji svjetski neplaćeni radnici su divlje pčele

$config[ads_kvadrat] not found

Fim de Jogo, O Modelo para a Escravidão Global (2007) (Legendado PT-BR)

Fim de Jogo, O Modelo para a Escravidão Global (2007) (Legendado PT-BR)
Anonim

Studija koja je objavljena u utorak kaže da divlje pčele daju samo 3.251 dolara po hektaru godišnje oprašivanja usjeva iznad 300 dolara u prosjeku ispred 2.913 dolara proizvedenih od kontroliranih populacija pčela. Ta brojka mogla bi značiti milijarde poljoprivrednicima diljem svijeta, što u osnovi čini divlje pčele najboljim stažistima ikad.

Studija, čiji je glavni cilj bio staviti dolarske iznose prema "uslugama ekosustava" za prirodne resurse koji se koriste za uzgoj usjeva koji nas hrane kao kavu, voće i povrće, pratila je stotine vrsta pčela tijekom trogodišnjeg razdoblja, i u cijelom svijetu pratio je 1.394 zasebna polja. Rezultati tih 58 istraživača pokazali su da nevjerojatno mali 2 posto divljih pčela oprašuje 80 posto svih oprašenih usjeva.

Rezultati imaju dodatnu ironiju u odnosu na konzervatore. Ako se zalažu za očuvanje i zaštitu pčelinje kolonije isključivo iz ekonomskog kuta, u osnovi ih negiraju divlje pčele koje rade sav posao lijenih, dobrih za ništa kontrolirane kolonije. Puste svu tu konzervaciju da ide svojim malim zujalicama.

Međutim, znanstvenici brzo brane očuvanje kao cjelinu. Profesor Sveučilišta Vermont Taylor Ricketts, koji je bio jedan od koautora studije, rekao je da, “pokazuje da divlje pčele pružaju ogromne ekonomske koristi, ali potvrđuje da opravdanje za zaštitu vrsta ne može uvijek biti ekonomsko. Još se moramo složiti da je zaštita biološke raznolikosti prava stvar.

To je pobjeda za našu braću za izradu meda. Ne moramo nužno čuvati određene količine pčela s novčanim iznosom koji će proizvesti kao odlučujući čimbenik, ali trebali bismo ih pokušati sačuvati općenito, jer oni u suštini pridonose našoj dobrobiti. Buzz, buzz znači ka-ching, ka-ching.

$config[ads_kvadrat] not found