Lažne vijesti: 80% dionica tijekom 2016. godine došlo je s nekoliko korisnika Twittera

Fenomen lažnih vijesti stvorio je dvije konkurentne škole zabrinutosti. S jedne strane, građani su zabrinuti da je cirkulacija lažnih vijesti na društvenim medijima dovela do izbora Donalda Trumpa za 2016. godinu. S druge strane, Trumpovi navijači su zabrinuti da su legitimni izvori vijesti zapravo lažni. Kao što predsjednikova definicija „lažnog“ nastavlja širiti, znanstvenici objavljuju Znanost ozbiljno pitate: Koliko je zapravo lažnih vijesti?

Prema istraživanju objavljenom u četvrtak, broj Amerikanaca koji su podijelili lažne vijesti na Twitteru tijekom predsjedničkih izbora 2016. bio je zapravo vrlo mala skupina pojedinaca. Analiza 16.442 registriranih birača na društvenoj mreži otkrila je da je samo oko 1 posto tih korisnika sudjelovalo 80 posto svih izloženosti lažnom sadržaju vijesti. Nadalje, samo je 0,1 posto istih korisnika odgovorno za 81 posto lažnih vijesti.

Ovaj rezultat, kaže koautor studije i profesor na Sveučilištu Northeastern David Lazer, iznenadio je tim. "Napravili smo dvostruku ponudu", kaže Lazer Inverzan, "Očekivali smo da će biti koncentrirani, ali da ste me pitali prije studije, vjerojatno bih rekao nešto veličine od 2 do 5 posto."

Ovi rezultati, temeljeni na tweetovima koji su poslani od kolovoza do prosinca 2016., pokazuju da je većina ljudi bila izložena vijestima koje su dolazile iz činjeničnih medija. Lažni mediji za vijesti bili su definirani kao oni koji su imali "obilježja legitimno proizvedenih vijesti", ali su nedostajale "uredničke norme i procesi novinskih medija koji osiguravaju točnost i vjerodostojnost informacija".

Lazer i njegovi kolege otkrili su da je malen dio korisnika Twittera koji troše i dijele lažne vijesti pojedinci stariji, konzervativniji i politički angažirani. Uspoređujući 16.442 korisnika Twittera u studiji s reprezentativnim okvirom glasača SAD-a na Twitteru koji je dobio od Pew Research Centra, Lazersov je tim pokazao da njihov uzorak odražava naciju u cjelini.

Studija objavljena ranije u siječnju Znanost došao do sličnog zaključka. U toj studiji istraživači su ispitali karakteristike povezane s Amerikancima koji su na Facebooku tijekom izbora 2016. podijelili lažne vijesti i učestalost dijeljenja lažnih vijesti. Također su otkrili da je "dijeljenje tog sadržaja relativno rijetka aktivnost" i da su konzervativci vjerojatnije da će dijeliti članke s lažnih vijesti.

Rezultati tih istraživanja upućuju na potrebu daljnjeg istraživanja uloge robota koji dijele lažne vijesti i da je mjerenje broja dionica koje lažne vijesti primaju pogrešan način određivanja širine njegovog utjecaja. To bi moglo promijeniti način na koji gledamo izvješća poput analize BuzzFeeda iz 2016. koja pokazuje da je 20 najboljih priča o lažnim vijestima izazvalo više dionica, reakcija i komentara od 20 najboljih izbornih priča iz glavnih vijesti prije izbora. Lazer upozorava da bi te određene priče mogle biti ekstremne, a njihov je broj dionica možda postao "umjetno napumpan".

"Ispada da postoje mnoge osnovne stvari koje ne znamo, a ono što mislimo da znamo zapravo se temelje na neznanstvenim temeljima", objašnjava Lazer.

Dobra vijest je da lažne vijesti možda nisu toliko sistemski problem kao što neki vjeruju, kaže on. Veća zabrinutost koju bismo trebali imati, dodaje on, je “retoričko korištenje političkih vođa diljem svijeta da bi razbijali medije koji bi ih smatrali odgovornima.” U pozadini lažnog vijesti pojavila se činjenica da je informacijski ekosustav u SAD-u doživio brzu promjenu. i zato što je način na koji se ljudi informiraju - ili ne - temelj demokracije, za nas je ključno da ga razumijemo.