Kako je antičko bombardiranje asteroida moglo učiniti Mars nastanjivim

$config[ads_kvadrat] not found

NASA-ina letjelica izvela opasno slijetanje na asteroid

NASA-ina letjelica izvela opasno slijetanje na asteroid
Anonim

S obzirom na potvrdu da tekuća voda trenutno postoji na površini Marsa, znanstvenici diljem svijeta željni su istražiti je li Mars doista bio useljiv - kad su oceani i golema jezera pokrili velike pruge crvenog planeta. Neki kažu vjerojatno; neki kažu ne. No, prema novoj studiji, odgovor može biti da je planet bio sposoban podržati život neko vrijeme. I zato što je bombardiran.

Istraživači sa Sveučilišta Colorado Boulder upravo su objavili nalaze u časopisu Zemaljska i planetarna znanstvena pisma koji sugeriraju da je Mars bombardiran prije 4 milijarde godina ludim zapinjanjem kometa i asteroida tako velikih kao i stanje Zapadne Virginije. Umjesto da pretvore planet u helscape, ti utjecaji pomogli su potaknuti površinsko okruženje koje je moglo dramatično povećati potencijalno stanovanje planeta.

Evo dogovora: neka nova istraživanja sugeriraju da je Mars, unatoč tome što je tek nedavno izgubio većinu svoje atmosfere zbog štete od sunčevog vjetra, uvijek bio previše hladan i nije održavao dovoljno pritiska da dugo zadrži tijela tekuće vode na površini dugo vremenskim razdobljima. Bez tople tekuće vode, život nikada nije imao priliku doista evoluirati.

Nova studija pretpostavlja da bi utjecaji asteroida i kometa proizveli dovoljno topline da bi otopili mnogo podzemnog leda i stvorili velika jezera i oceane. Vidjeli bismo okoline slične vrućim gejzerima koji su doticali Nacionalni park Yellowstone - u kojem mikroorganizmi mogu izdržati ekstremne temperature i kiseline.

Osim toga, utjecaji divovskih svemirskih stijena mogli su privremeno povećati atmosferski tlak na planeti i omogućiti stabilnost površinskih voda, barem neko vrijeme.

"Ova studija pokazuje da bi drevno bombardiranje Marsa kometima i asteroidima bilo jako korisno za život tamo, ako je život bio prisutan", kaže koautor studije i geolog CU-Boulder Stephen Mojzsis u priopćenju. "Ali do sada nemamo nikakvih uvjerljivih dokaza da je tamo ikada postojao život, tako da ne znamo je li rani Mars bio žarište života ili utočište za život."

Znanstvenici već znaju da je postojalo razdoblje međuzvjezdanog tepiha poznatog kao kasna teška bombardiranja, koja je započela prije otprilike 3,9 milijardi godina. Obilje kometa, asteroida, pa čak i satelita i planeta proletjelo je kroz solarni sustav i udarilo sve nevine stijene koje se nisu mogle skloniti. Dok su erozija Zemlje i tektonike ploča izgladili većinu štete tijekom milijardi godina, svjetovi poput Merkura, Mjeseca i Marsa još uvijek zadržavaju neke teške ožiljke od kratera.

Istraživački tim iskoristio je superračunalo Janus u CU-Boulderu kako bi simulirao temperature ispod nekih kratera Marsa i procijenio kako bi se zagrijali i ohladili te utjecali na površinu planeta.

Kao rezultat toga, saznalo se da bi Mars bio znatno zagrijan zbog kasnog teškog bombardiranja, ali samo za nekoliko milijuna godina. Ovo definitivno nije dovoljno vremena da se planet održi toplim dovoljno dugo da doista dovede do održivog života. Ipak, moglo bi biti dovoljno vremena da se jednostavni organski spojevi spoje, poput aminokiselina.

Nasilno bombardiranje već je predloženo kao moguća metoda za teraformiranje drugih svjetova. Elon Musk je zapravo predložio nukleiranje Marsa kako bi ga učinio toplijim i pogodnijim za život. To zvuči ludo, ali to moć zapravo rade, ako smo dovoljno ludi da pokušamo.

Prvo, međutim, možda želimo potvrditi je li priroda to već jednom testirala na Marsu. Istraživači smatraju da će im rover Mars 2020 dati najbolju priliku da potvrde tu hipotezu, te se nadaju da će predložiti mjesta koja bi rover trebao istražiti kako bi prikupio relevantne podatke. Ako se teorija potvrdi, pripremite se puno drugih ludih genija sugerira da nuklearnu i Mars.

$config[ads_kvadrat] not found