Najstariji fosili na Zemlji su stari 3,5 milijardi godina, tvrde znanstvenici

Prije otprilike 4,6 milijardi godina, vrtlozi plina, prašine i asteroida sudarili su se i vezali zajedno kako bi na kraju oblikovali Zemlju. Znanstvenici ne znaju točno kako je život nastao iz prvobitne zemaljske juhe, ali misle da znaju kada to se dogodilo - i utrkivalo se kako bi pronašlo dokaze o tim izvornim životnim oblicima.

U ponedjeljak, u radu objavljenom u Zbornik radova Nacionalne akademije znanosti, istraživači sa Sveučilišta Wisconsin-Madison i UCLA tvrde da su ga pronašli. U radu se navodi da su u svijetu pronađeni najstariji fosili u kamenu starom 3,5 milijardi godina iskopanom iz Zapadne Australije.

Vjeruje se da je život na našoj planeti počeo prije otprilike 3,8 milijardi godina s pojavom prokariota, poput bakterija. Pronalazak najstarijih dokaza o zemaljskom životu bio je sporna utrka među znanstvenicima već desetljećima. Novi fosili otkriveni u Australiji uključuju 11 mikrobioloških uzoraka iz pet zasebnih svojti, koji predstavljaju oblike bakterija i mikroba iz Archaea, područje života koje također spada pod klasifikaciju prokariota.

Znanstvenici kažu da mikrofosili predstavljaju "primitivnu, ali raznoliku skupinu organizama" i bilježe da su oni široki oko 10 mikrometara. To znači da se osam mikrofosila može smjestiti na širinu jedne ljudske kose.

U priopćenju objavljenom u ponedjeljak, glavni autor studije, geobiolog UCLA-e J. William Schopf, dr. Sc. rekao je da otkriće tih mikrofosila ukazuje na to da je "život morao početi znatno ranije nego što se ranije mislilo - nitko ne zna koliko je ranije - i potvrđuje da nije teško za primitivni život oblikovati i evoluirati u naprednije organizme."

Iako je Schopf i njegov tim tek nedavno odredili starost mikrofosila, on je zapravo objavio otkriće fosila 1993. Znanost nakon što ih je sakupio 1982. godine s ležišta Apex chert u zapadnoj Australiji. Ovo nalazišta smatra se jednim od najbolje očuvanih planeta Zemlje jer geološki procesi, kao što su pokop i tektonska aktivnost ploča, nisu utjecali na regiju.

Kako bi utvrdili starost fosila, znanstvenici su koristili IMS 1280 UW-Madisona, sekundarni ionski maseni spektrometar koji je sposoban odvojiti molekule ugljika u fosilima od izotopa (molekule elementa koje su različite mase) i mjeriti njihove relativne omjere. Bilo je to prvi put da su fosili ovog doba prošli ovu vrstu analize. Budući da sve organske tvari sadrže stabilne izotope ugljika, istraživači su mogli usporediti količinu ugljika u fosilima s količinom ugljika iz dijelova stijene koji nisu sadržavali fosile. Ovi omjeri ukazuju na biološke i metaboličke karakteristike fosila, kao i na njihovu staru dob.

Ali neki konkurentni znanstvenici ne kupuju tvrdnju da su to najstariji fosili ikad pronađeni.

U ožujku su tvrdili znanstvenici sa Sveučilišta u Londonu oni pronašli su mikrofosile koji su nastali prije 3,7 do 4,3 milijarde godina u stijenama uzetim iz Grenlanda. Londonski centar za nanotehnologiju Dominik Papineu, dr. Sc., Istraživač na toj studiji, izjavio je za Gizmodo u ponedjeljak je, dok je odobravao metode korištene u novom listu, "jedino što se ne slažem s timom je da su to najstariji mikrofosili."

Bez obzira na to jesu li ti australski uzorci najstariji, oni još uvijek svjedoče o nevjerojatnoj činjenici da je život mogao preživjeti kada Zemljina rana biosfera nije imala kisika i sadržavala veće koncentracije metana nego danas. Ako je život mogao postojati u tim teškim uvjetima, onda je moguće da bi on mogao postojati u drugim dijelovima svemira - bez obzira je li prisutan kisik ili ne. Autori studije se nadaju da će njihov rad dovesti do daljnje mikroanalize na "uzorcima Zemlje, a možda i iz drugih planetarnih tijela."