Jutarnja osoba ili noćna sova? Mentalno zdravlje povezano s tjelesnim satom u studiju

Živim organizmima upravlja unutarnji biološki sat poznat kao cirkadijanski ritam, a kako se Zemlja rotira svakih 24 sata, taj se sat usklađuje s dnevnim i noćnim ciklusom. U novoj studiji, znanstvenici otkrivaju da ovaj proces ima jaku vezu s mentalnim zdravljem. Postoji veći dio genoma koji je posvećen tjelesnim satovima nego što se prije mislilo, a ti su geni povezani s drugima koji određuju cjelokupno stanje osobe.

U novinama, objavljeno u utorak Nature Communications, medicinski istraživači objašnjavaju da biti “jutarnja osoba” ili “večernja osoba” je posljedica ponašanja osobe na temeljnom cirkadijanskom ritmu, koji je oblikovan njihovim genima. Neki geni, otkrili su oni, mogu čak pomaknuti prirodno vrijeme buđenja osobe do 25 minuta. U studiji su istražili jesu li ti „kronotipski“ geni povezani s bilo kojim genomom povezanim s mentalnim zdravljem. Otkrili su da ljudi koji se ranije probude imaju veću vjerojatnost da će osjetiti osjećaj dobrobiti i manji rizik od shizofrenije i depresije.

"Naš rad ukazuje na to da je dio razloga zašto su ljudi uz šalicu dok su drugi noćne ptice zbog razlika u načinu na koji naši mozgovi reagiraju na vanjske svjetlosne signale i na normalno funkcioniranje naših unutarnjih satova", rekao je autor i Sveučilište Samuel Jones, dr. sc., objašnjava u utorak. "Ove male razlike mogu imati potencijalno značajan utjecaj na sposobnost našeg sata da učinkovito zadrži vrijeme, potencijalno mijenjajući rizik i od bolesti i od poremećaja mentalnog zdravlja."

Tim je pregledao genomske podatke od 250.000 američkih korisnika 23andMe i 450.000 osoba uključenih u studiju UK Biobank kako bi pronašao vezu između gena koji upravljaju tjelesnim satom i onih koji utječu na mentalno zdravlje. Svi pojedinci izvijestili su o tome jesu li bili “jutarnja osoba” ili “večernja osoba”, i zato što je 85.000 sudionika Biobanke na svojim zapešćima nosilo tragače za aktivnostima, tim je znao tko je rano ustao.

Ranije se smatralo da postoji 24 gena koji su utjecali na vrijeme kada se pojedinac probudi. Međutim, nova otkrića pokazala su da postoje 351, Ovi geni, objašnjava tim, nisu samo središnji za naše tjelesne satove, već su i izraženi u mozgu i tkivu mrežnice oka, što bi moglo objasniti kako mozak detektira svjetlo kako bi "resetirao" tjelesni sat svaki dan.

Analizirajući obrasce kroničnih gena i gena mentalnog zdravlja, tim je otkrio malu, ali statistički značajnu povezanost između genetskih varijanti koje su povećale šanse da budu noćna ptica i one koje su povećale rizik od poremećaja mentalnog zdravlja, uključujući depresiju i shizofreniju. (Osim toga, dok su druge studije predlagale genetsku vezu između noćne ptice i razvoja pretilosti i dijabetesa tipa 2, rezultati ove studije nisu podržali tu vezu.)

Važno je da rezultati ne znače da je vjerojatnije da će osobe koje nisu dovoljno spavale biti depresivne, iako je ta povezanost dokazana iu drugim studijama. Ova studija imala je veze s genima koji utječu na vrijeme spavanja, a ne na kvalitetu ili trajanje, a čini se da se geni "jutarnji" pojavljuju zajedno s genima za dobro mentalno zdravlje. Kako piše tim, "pokazujemo da je biti jutarnja osoba uzročno povezana s boljim mentalnim zdravljem, ali ne utječe na BMI ili rizik od dijabetesa tipa 2."

Iako uspostavljaju uzročnu vezu između gena mentalnog zdravlja i gena ujutro korištenjem statističke tehnike zvane Mendelian Randomization, tim prihvaća da je potrebno više istraživanja kako bi se razumjelo u kojoj mjeri geni tjelesnih satova mogu utjecati na naše blagostanje.

"Veliki broj ljudi u našoj studiji znači da smo do sada dali najjači dokaz da su" noćne ptice "izložene većem riziku od mentalnih zdravstvenih problema, kao što su shizofrenija i niža mentalna dobrobit, iako su potrebne daljnje studije kako bi se u potpunosti razumjelo "Ovo je poveznica", rekao je Mike Weedon, profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Exeteru.

Znanstvenici smatraju da je razumijevanje tjelesnog sata ključno za poboljšanje zdravlja i personalizaciju medicine. Ovaj se tim nada da će razumijevanjem genetike spavanja dobiti uvid u to kako pomoći ljudima tijekom njihovog budnog vremena.

Sažetak: Biti jutarnja osoba pokazatelj je ponašanja osobe koja je temeljni cirkadijurni ritam. Koristeći podatke na razini genoma iz 697.828 ispitanika iz UK Biobank i 23andMe povećavamo broj genetskih lokusa povezanih s jutarnjom osobom od 24 do 351. Koristeći podatke od 85.760 osoba s mjerama vremena mirovanja koje prate aktivnosti, utvrdili smo da su kronotipni lokusi povezati s vremenom spavanja: prosječno vrijeme spavanja 5% pojedinaca koji nose alelove u jutarnjim satima je 25 minuta ranije od 5% koji nose najmanje. Lokusi su obogaćeni za gene uključene u cirkadijsku regulaciju, cAMP, glutamat i signalne puteve inzulina, i one izražene u retini, stražnjem mozgu, hipotalamusu i hipofizi. Koristeći Mendelianovu Randomizaciju, pokazujemo da je biti jutarnja osoba uzročno povezana s boljim mentalnim zdravljem, ali ne utječe na BMI ili rizik od dijabetesa tipa 2. t Ova studija nudi uvid u cirkadijsku biologiju i njezine veze s bolešću kod ljudi.