Je li Sir Tim Berners-Lee u pravu? Treba li podaci kliničkih istraživanja biti slobodni?

$config[ads_kvadrat] not found

A brief history of the World Wide Web

A brief history of the World Wide Web
Anonim

Sir Tim Berners-Lee, kreator Interneta i suosnivač Open Data Instituta, želi da svatko ima slobodan pristup podacima Interneta. Sada poziva vlade da otvore kliničke podatke javnosti kako bi medicinskoj zajednici pružila priliku da s njom učini nešto veliko.

Govoreći jučer u londonskim uredima tvrtke Bloomberg, Berners-Lee je pozvao na stvaranje internetskog zakona o pravima koji će svim pojedincima omogućiti pristup njihovim osobnim podacima iz oblaka i omogućiti svima pravo na slobodno dijeljenje podataka bez straha od cenzure. "Ništa ne smije cenzurirati sam Internet, osim ako je to nešto što se na međunarodnoj razini smatra nezakonitim", kazao je Berners-Lee u Bloombergu. "Lakše je voditi tvrtku u zemlji u kojoj postoje otvoreni podaci."

U SAD-u je otvoren pristup znanstvenim podacima. Obamina administracija je pozvala na veći pristup podacima iz svih federalno financiranih studija, stavljajući pritisak na agencije kao što su Uprava za hranu i lijekove SAD-a i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti kako bi svoje podatke učinili slobodnim. Američki Nacionalni instituti za zdravstvo su od 2008. godine obvezni javnosti dati svoje podatke o istraživanju u roku od godinu dana od objavljivanja, a 2013. Bijela kuća objavila je politiku kojom se taj zahtjev proširuje na sve agencije koje koriste federalna sredstva za istraživanje.

Dok vlada radi na objavljivanju svih kliničkih podataka, došlo je do porasta broja znanstvenih časopisa otvorenog pristupa. Izdavači znanosti kao što su PLoS i SpringerOpen definirani su svojim stavom otvorenog pristupa. PLOS-ova web-stranica sažeto objašnjava argument za širi pristup podacima:

Dostupnost podataka omogućuje replikaciju, ponovnu analizu, novu analizu, tumačenje ili uključivanje u meta-analize, te olakšava ponovljivost istraživanja, a sve to pruža bolji 'udarac za novac' od znanstvenih istraživanja, od kojih se većina financira iz javnih ili neprofitnih izvora,

Uz otvoreni pristup, nadamo se da će korisni podaci biti dostupni većem broju ljudi koji znaju što učiniti s njom može biti samo korisna. Još jedan zagovornik otvorenog pristupa, Googleov suosnivač Sergey Brin, kojem je dijagnosticirana Parkinsonova bolest, uložio je više od 4 milijuna dolara u Parkinsonovu inicijativu za genetiku bolesti na 23andMe. Ova baza podataka prikuplja genetske informacije koje slobodno dijele tisuće ljudi s tom bolešću, od kojih se svi, poput Brina, nadaju da će im podaci pomoći spasiti njihove živote.

"Klinički podaci trebali bi biti dostupni za istraživanje prema zadanim postavkama", rekao je Berners-Lee. "To je tako vrijedna stvar, medicinska zajednica bi mogla napraviti takve vrijedne stvari s njom."

$config[ads_kvadrat] not found