Slijetanje na Europu izgleda kao zamka za smrt pijesaka

Jupiterov ledeni mjesec Europa godinama je oduševio astronomske interese, budući da bi zaleđeni ocean Mjeseca mogao ugostiti mikroskopski život. Ali spuštanje svemirske letjelice na ovaj mjesec moglo bi biti teže nego što se pretpostavljalo i potencijalno nemoguće.

Boja poboljšane slike površine Mjeseca, prikazana ispod, snimljena je NASA-inom svemirskom letjelicom Galileo u kolovozu 2017. Europa izgleda prekrivena slojevima i slojevima križnog leda - barem u ovaj slika. No, nova studija koju su proveli istraživači na Planetarnom znanstvenom institutu sugeriraju da bi površina mogla biti toliko porozna da bi sve što pokuša sletjeti na Mjesec jednostavno potonuti.

Rad objavljen u časopisu za recenziju 1. ožujka 2018. godine Icarus izvještava da je Europa zaprašen iznimno malim česticama s mnogo prostora između njih. Tim je objasnio da je ovaj materijal manje gust od svježe padajućeg snijega i da će ga lako dati ako se nešto sleti na njega.

Tim je došao do ovog zaključka nakon promatranja svojstava refleksije čestica koje pokrivaju Europu. Svojstva refleksije je pojam koji opisuje količinu svjetlosti koja se odbija od površine.

Istraživači su zatim usporedili podatke koje su prikupili s refleksijom praha aluminijevog oksida, koji je također prilično niska gustoća prašine. Pronašli su neke velike sličnosti, što ukazuje na to da je smrznuti ocean Mjeseca prekriven prašinom koja ima slična svojstva kao i prah aluminij oksida. Svemirska letjelica koja se spušta na takvu površinu potonula bi u zamku smrti pijeska.

Naravno, znanstvenicima će trebati više dokaza prije nego što budu u stanju jamčiti da je to doista stanje površine Europe. Bilo je sličnih zabrinutosti oko površine našeg mjeseca koja se pokazala neutemeljenom.

"Naravno, prije iskrcaja robotske letjelice Luna 2 1959. godine, postojala je bojazan da bi Mjesec mogao biti pokriven prašinom niske gustoće u koju bi svi budući astronauti mogli potonuti", rekao je Robert Nelson., kaže u priopćenju. "Međutim, moramo imati na umu da daljinska promatranja valnih duljina na objektima kao što je Europa samo istražuju najudaljenije mikrone površine."

NASA ne dopušta da ova istraživanja odvrate svoje planove da saznaju više o Europi. Negdje oko 2020. godine očekuje se da će svemirska agencija pokrenuti sondu Europa Clipper kako bi pobliže pogledala mjesec i procijenila je li njegov smrznuti ocean ima gradivne elemente za život.

Promatrat ćemo i nadati se najboljem.