Zašto je kokosov list izostavljen iz istraživanja o drogama

Dok su marihuana, čarobne gljive i ayahuasca pronašli svoj put u istraživačke laboratorije, list koke, majka kokaina, čini se da je izvan granica, unatoč dokazima da je biljka prehrambena moć i potencijalni izvor medicinskih lijekova.

To nikome ne bi trebalo biti iznenađenje, kaže Pien Metaal, istraživač pri Transnational Institute, amsterdamskom think-tanku koji se zalaže za reformu politike droga. Konaèno, kreatori politike koji èiste svijet svojih poroka, uvijek su bili iznimno temeljiti - èesto nepotrebno.

"U teoriji, koka bi bila prikladna za medicinsku uporabu", kaže Metaal Inverzan, "Ali nikada nije bila ozbiljno prepoznata zbog stigme koja je uzrokovana njegovim sadržajem u alkaloidnom kokainu." Očito je da je kokain vrlo legitiman i da je bolestan, uzrokujući oko 5.500 smrtnih slučajeva u SAD-u svake godine, a tisuće više god. ona se trguje i proizvodi. Međutim, nema takvih statistika koje bi opravdale demonizaciju lista koke, ističe Metaal. Zapravo, nikada nije bilo.

Ono što znamo jest da list lišća koke obećava: neškodljiv grm je divlja rasla u regiji Anda u Južnoj Americi, gdje su autohtone populacije žvakale lišće ili ih strpale u čaj kako bi ubirale svoje bezbrojne prednosti: blaga stimulacija, olakšanje bol, glad i žeđ, te predah od planinske uzrokovane visinske bolesti. Ovih dana, ona je široko uzgojena, i da, mnogi usjevi su srušeni da bi se dobio ilegalni kokain.

No, ostatak se koristi na isti način kao što se uvijek koristio: kao društveno mazivo, sveta supstanca, a osobito kao hrana. Godine 1975. tim neustrašivih istraživača sa Harvarda objavio je istraživanje koje pokazuje da je list koke također bio bogat izvor mineralnih hranjivih tvari i eteričnih ulja. Ali to je bio zadnji put da se znanstvena zajednica usudila dotaknuti list koke.

Okriviti dekret UN-a 1961. godine. Jedinstvena konvencija o opojnim drogama, koja je međunarodnu zajednicu navela na suzbijanje upotrebe kokaina, napravila je iznimke za medicinsku i znanstvenu zajednicu da je prouče, ali izjednačavanjem lista koke s kokainom, koka je otišla od tajanstvene biljke do solidnog ne-ne. "Većina zemalja u svijetu je ratificirala i provela ovaj režim zabrane", kaže Metaal, ogorčen. "I oni ne prave razliku između koke i kokaina."

Što nas dovodi do današnjeg dana, gdje Googlingov „kokin list“ povlači na stotine robe koje tvrde da su zdravstvene beneficije u rasponu od povećane „psihosomatske ljudske dobrobiti“ do sposobnosti borbe protiv raka. Razotkrivanje postojanja bilo kakve istine u tim naizgled čudesnim tvrdnjama zahtijevalo bi, naravno, znanstvenu istragu - koja pak zahtijeva novac koji oprezne vlade gotovo uvijek odbijaju pružiti. "Razgovarajući s istraživačima i razgovarajući sa sveučilištima, glavni razlog je taj što su te studije koštale mnogo novca, a teško da ima novca za ovu temu zbog činjenice da je to protuzakonito", kaže Metaal.Ova ulov-22, dakako, nije nova tema u svijetu istraživanja nedopuštenih droga, ali list lišća koke predstavlja osobito uvjerljiv slučaj jer jedva da postoje dokazi koji bi dokazali da se može zloupotrijebiti.

Nemogućnost financiranja posebno je uznemirujuća jer je izvješće Ekonomskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda iz 1950. godine koje je izvorno potaknulo Ujedinjeno Kraljevstvo da donese svoj ukaz iz 1961. godine protkano netočnostima i predrasudama koje danas neće letjeti. "U izvješću, ako ga pročitate, u osnovi se kaže da su Indijci vrlo lijen, i to sprečava njihovu sposobnost da jedu", ističe ona. "Ovaj je članak u osnovi nepovezan sa stvarnošću i star je i treba ga revidirati."

Nažalost, nacije koje su pokušale preokrenuti osudu lista u SAD-u nisu bile uspješne. Evo Morales, predsjednik Bolivije i trenutni predsjednik Skupine 77 zemalja, od 2009. godine vodi kampanju za uklanjanje lista listova koke s popisa međunarodno zabranjenih droga, nazivajući usjev važnim simbolom autohtone kulture u Andama; u otvorenom pismu u New York Times objavljen 2009. godine, osudio je UN-ov edikt, rekavši da su "milijuni nas koji održavamo tradicionalnu praksu žvakanja koke, prema konvenciji, kriminalci koji krše međunarodno pravo." Do sada je uspio uvjeriti sve ali 17 od 184 države uključene u prvobitni ugovor promijenile su mišljenje, ali politika ostaje nepromijenjena sve dok odluka nije jednoglasna.

Metaal, uvjeren da će interes za iskorištavanjem tradicionalne uporabe listova koke dovesti do toga da kreatori politike promijene mišljenje, i dalje se nada da će biljka slijediti isti put kao i marihuana i ayahuasca. "Želimo pronaći nove dokaze i nove argumente kako bi pokazali da to ne stvara naviku, to nije opasnost za zdravlje", kaže ona. Ona nije sama u svom optimizmu: drugdje u regiji Anda, specijalizirane tvrtke poput Embajade de la Coca u Bogoti počele su prodavati proizvode od listova koke kao dodatak zdravlju, pa čak i papa Francis, koji je posjetio La Paz, Bolivija, nedavno zatražio čaj od lišća koke popraviti mučninu uzrokovanu visinom. Metaal, prepreke prihvaćanju listova koke su samo iluzorne kao i opasnosti koje su zamišljali da predstavljaju. Nažalost, te su prepreke često najteže premjestiti.