Čaj ili kava? Studija sugerira da geni utječu na piće koje preferiramo

$config[ads_kvadrat] not found

Removing NAs in R dataframes

Removing NAs in R dataframes
Anonim

Bitka za nadmoć pića između čajeva i onih koji piju kavu uistinu se usredotočuje na jedno veliko pitanje: Kako bi netko mogao preferirati jedno nad drugim? Odgovor na ovo pitanje je definitivno stvar ukusa - iako je studija objavljena u Znanstvena izvješća otkriva da taj ukus može biti ukorijenjen u vašim genima.

Autori studije Jue-Sheng Ong, dr.sc. student na Institutu za medicinska istraživanja QIMR Berghofer u Australiji, surađivao je s dr. Marilyn Cornelis, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Nortwestern, kako bi suzio gomilu gena koji utječu na percepciju gorčine. Oni su vjerovali da bi ti geni mogli potaknuti jedno piće nad drugim, što su ispitali analizom genetskih profila i navika potrošnje pića u 438.870 sudionika biobanke u Velikoj Britaniji.

Ong kaže Inverzan da se usredotočio na tri gena: onaj koji određuje kako gorko pronalazimo kofein, onaj koji određuje gorčinu kinina (spoj u oba čaja i kave), i onaj koji određuje kako gorki nalazimo propiltiouracil (PROP) - to je sintetski kemijske, ali se geni povezani s osjetljivošću PROP-a često koriste za mjerenje opažanja gorčine.

"Mislim da je pošteno reći da na ono što pijemo utječu mnogi čimbenici, neki dio je zbog genetike", kaže Ong. "Ovdje možemo pokazati da u velikoj populaciji genetski utjecaj vaše sposobnosti da okusite gorčinu utječe na vašu naklonost tih napitaka."

Kada je došlo do kave, rezultati su se u početku činili jasnima: ljudi koji su bili fino prilagođeni gorčini (kao što su pokazali varijacije koje dovode do visoke osjetljivosti gorčine za kinin i PROP) su ga izbjegavale.

"Dok naši podaci pokazuju da ako imate gene koji vas čine sposobnima općenito okusiti gorčinu bolje - kao gorčina prokulica i tonik vode - manje ćete piti puno kave", dodaje Ong.

Ti su se ljudi uglavnom okretali čaju da bi napunili svoje piće. Naime, istraživači su primijetili inverznu korelaciju između ispijanja kave i pijenja čaja - tako da bi to moglo biti djelomično potaknuto idejom da su ti ljudi skloni pronaći određene sastojke u kavi neukusnima. No, to se može objasniti i drugim čimbenicima, dodaje Cornelis.

Ong i Cornelis bili su iznenađeni kad su otkrili da ljudi koji piju kavu nisu imuni na gorak okus pića. Samo su bili osjetljiviji na drugačiji gorki spoj: kofein. Njihova analiza pokazala je da su ljudi s genetskim markerima koji su im omogućili da uistinu razlikuju gorak potpis kofeina vjerojatnije da će popiti više od četiri šalice kave dnevno.

Čini se da to ukazuje na činjenicu da oni koji piju kavu zapravo nisu u tome za okus. Umjesto toga, oni su u njemu za navalu kofeina. Vremenom, Cornelis i Ong sugeriraju da ljudi mogu naučiti povezivati ​​ovu gorčinu s glasom, što vodi stalnom obrascu potrošnje.

"Mnogi od nas svjesni su psihostimulirajućeg učinka kofeina", kaže Cornelis Inverzan. "Dakle, ljudi koji dobro poznaju okus kofeina mogu to povezati s psihostimulantnim učincima kofeina i stoga nastaviti konzumirati kavu."

Sve u svemu, Cornelis dodaje da su ovi nalazi samo mali dio doista komplicirane slike kada je u pitanju otkrivanje onoga što pokreće naše preferencije za određena pića. Dodaje da utvrđena genetska istraživanja pokazuju da ljudi zapravo obrađuju kofein na drugačiji način, što može dovesti do toga koliko često ili koliko često netko odabire piti kavu.

S ovim radom oni zapravo dodaju genetiku okusa u tu kompliciranu sliku. Otvaranje još jednog puta istraživanja zbog čega volimo (ili mrzimo) ova pića i što nas vraća.

$config[ads_kvadrat] not found